Nakon rezidbe loze u vinogradima ostaje velika količina rozgve koja se u većini slučajeva izvuče iz vinograda i zapali. U Istri je danas oko 3200 hektara pod vinogradima, a nakon rezidbe po hektaru ostane dvije i pol do tri tone i tristo biomase koja se u većini slučajeva ne iskorištava.
Đanpjero Vorić započeo je s baliranjem rozgve prije sedam godina. Svjesni iskoristivosti ove biomase kupili su stroj i započeli s baliranjem.
Već nekoliko godina obitelj Rossi dio rozgve balira i kasnije koristi za grijanje kuće i degustacijske sale, ali i kao dekoraciju. Sjeća se Federico Rossi kako se nekada sve u vinogradu radilo ručno. Razvojem tehnologije krenuli su i oni u korak s vremenom.
U istarskim se vinogradima godišnje poreže između osam i deset i pol tisuća tona rozgve. Većina se izvlači iz vinograda i pali na kraju reda. Dio vinara rozgvu malčira i vraća natrag vinogradu. Zadnjih nekoliko godina raste interes za njenim iskorištavanjem pa se tako započelo s baliranjem što je možda i najbolja mogućnost, čist vinograd i vrijedan energent.
