Nedavno je u medijima objavljena vijest da je 2023. godina bila najtoplija u povijesti čovječanstva, a prosječna temperatura iznosila je 14,98 Celzijusa. Ovaj globalni poremećaj jako utječe na kvalitetu života na Zemlji, ali i na poljoprivredu, a samim time i na vinogradarstvo i vinarstvo. Vinski svijet bi se ove godine mogao naći u problemu jer prve prognoze o proizvodnji vina iz berbe 2023, koje je krajem prošle godine iznio OIV – Međunarodna organizacija za lozu i vino (International Organisation of Vine and Wine), uopće nisu blistave.
Svjetska proizvodnja vina: Francuska na vrhu
Italija i Španjolska bilježe značajno smanjenje u odnosu na berbu 2022. zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su doveli do bolesti u vinogradu i suše. Zbog tih razloga, Francuska je iskočila na prvo mjesto i time postala najveći svjetski proizvođač vina u 2023. godini. U novom svijetu, SAD je prošao dobro, čak će imati više vina od prosjeka, a Novi Zeland ostaje na razini iz prethodne godine. Australija, Argentina, Čile, Južna Afrika i Brazil prošli su loše jer su bili snažno pod utjecajem nepovoljnih vremenskih uvjeta. Doduše, još uvijek nisu dostupni podaci za neke zemlje poput Kine, koja spada u red velikih proizvođača. Dakle, svjetska prognoza proizvodnje vina za 2023. je 244 milijuna hektolitara, što bi bila najmanja proizvodnja od 1961. kad je bila (214 MHL), čak niže od povijesno malog volumena proizvodnje 2017. (248 MHL). Od ostalih zemalja u EU, osim već spomenute Francuske, samo su još Portugal, Njemačka i Rumunjska zabilježili dobru berbu na razini lanjske godine.
Vinska povijest Rumunjske: Od antičkih vinograda do modernog doba
Danas ću vas upoznati s vinskom tradicijom Rumunjske, koja je prosječnom hrvatskom ljubitelju vina dosta nepoznata. Proizvodnja vina datira još iz davnih vremena kad su Grci donijeli vinovu lozu u zemlju preko Crnog mora između 600. – 500. pr. Kr. Ti vinogradi nalazili su se u današnjoj regiji Dobrudža, smještenoj na obali Crnog mora, koja se manjim dijelom nalazi u Bugarskoj, a većim dijelom u Rumunjskoj. Te su vinograde zatekli Rimljani i nastavili ih koristiti te unaprjeđivati tijekom svoje okupacije. Kasnije je crkva nastavila razvijati vinogradarstvo diljem zemlje, a najznačajnije regije bile su u Transilvaniji, Valea Călugărească i Drăgășani. Veliki problemi nastali su kad je i u Rumunjsku 1884. stigla filoksera i uništila mnoge vinograde u zemlji. Tada su im u pomoć priskočili francuski vinogradari i pomogli da prebrode krizu koju je izazvala ova pošast.
Po uzoru na francusko zakonodavstvo, početkom dvadesetog stoljeća provode se vinogradarski propisi, formiraju se prve oznake izvornosti, a potom i prve vinske mape Rumunjske. Pod komunističkom vladavinom, od 1944. do 1989. godine, proizvodnja vina postala je visoko industrijalizirana kako bi se povećala produktivnost. Mnoge autohtone sorte su se smanjile, dok su križanjem stvorene druge sorte grožđa radi dosljednije proizvodnje što je rezultiralo većim prinosima. Nakon 1990. godine, napredak se odvijao sporije od očekivanog zbog prilagodbe nacije novom tržišnom gospodarskom sustavu i stvaranja novog pravnog okvira. Privatizacija je potaknuta novim zakonima i nekoliko odabranih povijesnih imanja. Strana ulaganja i financiranje EU-a nedavno su pridonijeli obnovi vinske baštine zemlje.
Crama Avincis: Oživljavanje vinarske baštine
Jedna od najznačajnijih vinarija u ovoj podregiji je Crama Avincis, čija sam vina nedavno imao priliku kušati. Povijest započinje davne 1927. kada je obitelj Râmniceanu kupila posjed s dvorcem i podigla nasade vinograda. Nažalost, nakon Drugog svjetskog rata pod komunizmom vinarija je nacionalizirana i pripojena kombinatu. No, sa dolaskom demokratskih promjena, situacija se mijenja te posjed biva vraćen nasljednicima, a dobiva ga praunuka Cristiana. Ona i suprug Valeriu Stoica, 2007. godine započinju s obnovom te se imanje danas zove „Vila Dobrușa“. Sastoji se od dvorca, vinarije Avincis koja raspolaže s 43 hektara vinograda, nekoliko hektara šumskog zemljišta i okoliša na imanju.
Na tržištu su prisutni s 18 etiketa vina u tri kategorije. Ja ću vas upoznati s jednim zanimljivim vinom koje se dobiva od autohtone i pomalo zaboravljene sorte grožđa, negru de Drăgășani. U prijevodu, crno iz Drăgășani.Ova jedinstvena sorta grožđa prisutna je od davnina u regiji Drăgășani. Stručnjaci smatraju kako je nastala kao križanac sorti negru vârtosa i saperavija. U vinariji Avincis odlučili su revitalizirati ovu sortu grožđa u čast tradiciji cijelog kraja i bogate povijesti.
Crama Avincis: Negru de Drăgășani
Vino je iz berbe 2018., a ručna berba odrađena je krajem rujna. Nakon prerade odrađena je kratka maceracija, a potom odležavanje u kombiniranim drvenim bačvama. Vino krasi elegantna rubin crvena boja, s tamnijim rubovima, bistro je i gusto. Nakon točenja u čašu, vrlo brzo se otvara i počinje pokazivati svu svoju raskoš.
Na prvo mirisanje dominiraju cvjetne note ljubičice, koje prati nota višnje i borovnice s notom crnog papra i klinčića. Na drugo mirisanje javlja se nota dima, cimeta i duhana. Kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, toplo i mekano. S druge strane, krasi ga ugodna svježina, fini tanini, ukusno je i krasi ga puno tijelo. Vino ima dobru ravnotežu, intenzivnost okusa mu je izražena, a trajnost okusa je veoma duga. Vino je harmonično, lijepo se pije, a na aftertasteu javlja se nota zrele višnje. Vino je u odličnoj formi te se izvrsno sljubljuje s mesnim jelima. Ja sam ga kušao uz odležani ramstek sa žara uz pečene krumpire.
