U prošloj kolumni sam vas upoznao s zanimljivom talijanskom vinskom regijom Abruzzo. Unatoč tome što ima iznimno kvalitetna vina, relativno je nepoznata prosječnom hrvatskom ljubitelju vina. Danas ću vas upoznati s drugom značajnom talijanskom vinskom regijom, Piemonte. Kao međustanicu između Abruzza i Piemonta, posjetili smo vječni grad Rim, gdje smo uživali u brojnim spomenicima i raznovrsnim delicijama koje Rim nudi.
Do naše sljedeće destinacije, gradića Bra u Piemontu, Rim je udaljen oko 650 kilometara. Put nas je vodio uz obalu Tirenskog mora kroz pokrajine Lazio, Toskana i Ligurija. Bra je grad s oko 30 tisuća stanovnika, smješten 50 kilometara jugoistočno od Torina i 50 kilometra sjeveroistočno od regionalnog središta Cunea. Poznat je po gastronomiji i rodnom mjestu Carla Petrinija, osnivača pokreta Slow Food te kao sjedište prvog svjetskog sveučilišta gastronomskih znanosti, čiji se glavni kampus nalazi u obližnjem mjestu Pollenzo. Ovdje se također održava Cheese, međunarodni festival sira koji svake dvije godine organizira Slow Food, gdje sudjeluju proizvođači sira iz cijelog svijeta.
Piemonte je jedna od dvadeset talijanskih regija. Smješten je u sjeverozapadnoj Italiji te ima više od četiri milijuna stanovnika. S tri strane je okružen Alpama i, nakon Sicilije, druga je regija po veličini. Graniči s Francuskom, Švicarskom, te s talijanskim pokrajinama Lombardijom, Ligurijom i Valle d’Aostom. Glavni grad je Torino. Najveća talijanska rijeka, Po, izvire na padinama planine Monvisa na zapadu regije, što je važan segment za razvoj proizvodnje riže, po čemu je Piemonte također poznat. Osim riže, u nizinskom dijelu regije, od davnina se uzgajaju i ostale poljoprivredne kulture poput pšenice, kukuruza i grožđa. Razvijena je i druga industrija, posebice u okolici Torina. Sinonim industrije je tvornica automobila “Fiat”. Piemonte ima bogatu i burnu povijest povezanu sa Savojskom dinastijom i kraljevinom Sardinijom, a upravo je u Piemontu započeo proces ujedinjenja Italije 1861. godine.
Piemonte je jedna od najpoznatijih talijanskih vinorodnih regija. Većina ljubitelja vina sigurno je čula za poznata vina iz ove regije, kao što su Barolo i Barbaresco. Ova vina nose nazive po mjestima nastanka i proizvode se od sorte grožđa nebiolo, što u prijevodu znači maglovit. Tijekom našeg četverodnevnog boravka shvatili smo značenje tog imena. Gotovo svaki dan, barem dio dana, pratila nas je magla. Osim Barola i Barbaresca, ne smijemo zaboraviti ni druga poznata vina poput crnih vina Barbera i Dolcetto, bijelog vina Arneis te poznatog pjenušca Asti spumante.
Osim po vinu, regija je poznata i po bijelom tartufu. Centar tartufarstva je grad Alba, kojeg posjećuju brojni ljubitelji ovog plemenitog gomolja, posebice u jesenskim danima za vrijeme sezone bijelog tartufa. Osim po bijelom tartufu, Alba je poznata i po Nutelli, koja je ovdje nastala.
Drugi dan boravka posjetili smo mjesto Barbaresco, nositelja DOCG oznake, čije područje proizvodnje obuhvaća cijelo područje mjesta Barbaresco, te okolna mjesta Treiso i Neive, te dio područja općine Alba. Nažalost, nismo imali sreće s posjetom vinarijama jer su mnoge bile zatvorene za posjetitelje u to vrijeme.
U Barbarescu se nalazi sjedište jedne od najpoznatijih vinarija Piemonta, Angela Gaje, koji je jedan od utemeljitelja novog stila Barola i Barbaresca. Više sreće imali smo s posjetom Barolu, smještenom dvadesetak kilometara jugozapadno od Barbaresca.
Barolo se sastoji od jedanaest područja proizvodnje: Barolo, La Morra, Monforte d’Alba, Serralunga d’Alba, Castiglione Falletto, Novello, Grinzane Cavour, Verduno, Diano d’Alba, Cherasco i Roddi. Prvi termin za posjetu jednoj vinariji smo uspjeli dobiti u vinariji Prunotto, zahvaljujući angažmanu gospodina Borisa Ivančića, vlasnika zagrebačke tvrtke Vivat fina vina, koji već dugi niz godina distribuira ova vina u Hrvatskoj.
Vinarija se nalazi na jednom od pitoresknih brežuljaka na lokaciji Bussia Soprana. Dočekala nas je ljubazna Tiziana Gallo te nas provela kroz imanje i održala izuzetno zanimljivu degustaciju. Probali smo pet vina, od toga dva Barbaresca iz berbe 2021, jedan Nebiolo Occhetti iz berbe 2021, te za kraj dva Barola iz berbe 2020.
Vinarija Prunotto nastala je davne 1904. godine kao vinarska zadruga, u čijem je osnivanju sudjelovao mladi vinogradar Alfredo Prunotto. Kad je zadruga tridesetak godina kasnije zapala u probleme, Alfredo ju je otkupio. Kasnije je vinarijom upravljalo još nekoliko vlasnika, a od 1994. godine je u vlasništvu toskanske obitelji Antinori.
Sljedeći dan smo posjetili obiteljsku vinariju Cascina Sòt koja se nalazi u mjestu Bussia San Pietro, nedaleko od gradića Monforte d’Alba. Vinariju je osnovala obitelj Sansa 1975. godine na temeljima dugogodišnje obiteljske tradicije vinogradarstva. Danas je vinariju vodi treća generacija, brat i sestra Maurizio i Lorena Sansa uz pomoć roditelja Silvane i Leonarda. Obrađuju 18 hektara vinograda i na tržištu su prisutni s desetak etiketa vina. Imali smo lijepu degustaciju s razgledom podruma i dijela vinograda koji se nalaze na padinama u okolici vinarije.
Probali smo sedam vina, počevši s finim pjenušcem klasične metode, zatim smo kušali vino od neobične autohtone sorte grožđa nascetta iz berbe 2022, pa dvije elegantne Barbere d’Alba iz 2021, jednog finog Nebiolo iz 2021 i dva moćna Barola iz berbe 2020. i 2019.
S vama želim podijeliti svoje viđenje izvrsnog Prunottova Barola Bussia DOCG iz berbe 2020. Grožđe dolazi iz obližnjih vinograda u obliku amfiteatra te spada u područje koje se naziva Bussia Monforte d’Alba. 2020. godina imala je sve preduvjete da bude dobra berba, a grožđe je brano ručno od kraja rujna do sredine listopada. Nakon prerade, odrađena je maceracija u trajanju od deset dana, a vino je kasnije odležavalo 18 mjeseci u hrastovim bačvama različitog volumena.
Vino krasi elegantna transparentna rubin crvena boja. Bistro je i gusto. Prilikom točenja u čašu, vino se postepeno otvara, a na prvo mirisanje javljaju se note višnje i trešnje. Potom slijedi nota crvenog papra. Na drugo mirisanje javlja se nota dima, kože i duhana, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, toplo i djelomično mekano. S druge strane, krasi ga dobra svježina, fini tanini, ugodna mineralnost i puno tijelo. Vino je djelomično uravnoteženo s veoma izraženom intenzivnošću okusa, a trajnost okusa je poprilično trajna. Vino je harmonično, kakvoća mu je fina, a na aftertasteu se javlja nota zrele višnje. Vino je još u usponu te ne treba žuriti sa trošenjem. Enogastronomski se savršeno slaže uz crvena mesa, a ovaj put sam ga kušao uz odležane sireve.
Za kraj, naveo bih da su vinari u Barolu i Barbarescu u posljednjih desetak godina promijenili stil vina. Nekada su njegovali tradicionalni stil vina, te su Barolo i Barbaresco izlazili na tržište stari minimalno deset godina. Ta je promjena djelomično uvjetovana klimatskim promjenama, dijelom zahtjevima tržišta i dijelom zbog veće konkurentnosti s vinima slične klase iz poznatih talijanskih i francuskih vinskih regija.
