Od 10. do 12. ožujka u Düsseldorfu je održan “ProWein”, međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića, jedna od najznačajnijih europskih manifestacija ovakvog tipa. Ova manifestacija koju svake godine posjećuju brojni posjetitelji i izlagači iz cijelog svijeta utemeljena je 1994. godine.
Manifestacija je namijenjena profesionalcima u branši: vinskim trgovcima, sommelierima, ugostiteljima, vinskim novinarima, blogerima te influencerima. Cijena dnevne ulaznice u online prodaji iznosila je 50€, a mogla se kupiti i na ulazu po cijeni od 60€.
ProWein je ove godine ugostio 5400 izlagača iz 65 zemalja, a izložba se održavala u 13 velikih sajamskih paviljona. Vrhunac je dosegnut prije pandemije za 25. godišnjicu 2019. godine, kada je bilo prisutno 6900 izlagača iz 64 zemalja. Zanimljivo je da se tijekom godine diljem svijeta održavaju ProWine pop-up izložbe koje su do sada održane na brojnim lokacijama kao što su Šangaj, Hong Kong, Singapur, Sao Paulo i Mumbai. Danas je ProWine u Europi najozbiljnija konkurencija “Wine Paris & Vinexpo Paris”, koji je održan mjesec dana ranije, od 10. do 12. veljače, te je privukao 4.074 izlagača iz 48 zemalja.
Istarski vinari, članovi udruge Vinistra, prisutni su već duži niz godina na ovoj značajnoj vinskoj manifestaciji. U početku su bili dio mješovitog štanda pod brandom “Wina Croatia” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a posljednje dvije godine Vinistra nastupa samostalno. Razlog ovog istarskog vinskog osamostaljivanja leži u tome što se na štandu HGK moglo dobiti maksimalno 6-7 mjesta, a interes istarskih vinara svake godine bio je sve veći. Na prvom samostalnom nastupu 2023. godine, na štandu Vinistre izlagalo je 13 vinara, a ove godine čak 15, dok je preko puta na štandu “Wina Croatia” bilo prisutno 21 vinarija.
Ovaj je sajam važan za istarske vinare, ne toliko zbog povećanja izvoza vina, već zbog predstavljanja publici u Njemačkoj i onima iz ostatka svijeta. Prvenstveno je važan zbog izgradnje brenda hrvatskih vina, bez kojeg nema značajnijeg pozicioniranja u svijetu vina. Sličan primjer samostalnog izlaganja i brendiranja imale su i neke naše susjedne vinske regije, poput mađarskih Egera i Tokaja, a čak su i pojedini vinari samostalno nastupali, poput slovenske vinarije Verus iz Ormoža.
Na ProWinu posjetitelji imaju jedinstvenu priliku kušati vina iz cijelog svijeta i susresti se s vinima iz egzotičnih destinacija. Osobno iskoristim priliku da kušam vina iz zanimljivih i pomalo egzotičnih zemalja. Svake godine ima zanimljivih noviteta poput pjenušaca iz Brazila ili vina iz Bolivije.
Danas bih s vama podijelio moje impresije o vinu ledene berbe iz kanadske vinarije Inniskillin. Ova kanadska vinarija smještena je u mjestu Niagara on the Lake u saveznoj državi Ontario, a u vinskom svijetu poznata je po proizvodnji vina ledenih berbi.
Inniskillin su prije pedeset godina, osnovali partneri, Talijan Donald Ziraldo i Austrijanac Karl Kaiser, a prva komercijalna berba bila je 1977. godine. Kao povijesni dan vinarije vodi se 31. srpnja 1975., kada su dobili prvu licencu za vinariju u Kanadi nakon 1929. godine, kada je započela prohibicija. Iskorak na globalnoj vinskoj sceni dogodio se kad su pobijedili na Vinexpu 1991. u Bordeauxu. Tada su sa svojim vinom “Vidal Icewine” iz berbe 1989. nagrađeni najvišom nagradom Grand Prix d’Honneur, te na taj način skrenuli pažnju na kanadska vina. Danas je Inniskillin velika vinarija koja upravlja s preko 300 hektara vinograda, a na tržištu su prisutni s oko 50 etiketa vina.
Danas bih s vama podijelio svoje viđenje njihova vina Ice Wine Vidal Gold iz berbe 2022.enote
Vidal blanc je bijela hibridna sorta grožđa dobivena križanjem sorti grožđa Ugni blanc, poznate i kao Trebbiano Toscano, te druge hibridne sorte grožđa Rayon d’Or. Vidal blanc ime je dobio po njegovom izumitelju Jean Louisu Vidalu koji ga je osmislio davne 1930. godine, s prvenstvenom namjenom za proizvodnju Cognaca. Glavne karakteristike sorte su otpornost na hladnoću, mogućnost proizvodnje visokih razina šećera te umjerena do visoka kiselost. Upravo se zbog tih karakteristika ova sorta grožđa najbolje pokazala za proizvodnju slatkih vina u kanadskim vinskim regijama Ontario i British Columbia. Također, u posljednjih je desetak godina uspješno implementirana i u sjeverne dijelove Švedske te čak i u dijelovima Norveške.
Grožđe za ovo vino brano je strojno sredinom veljače, noću na temperaturi od -10°C. Odmah nakon dolaska u podrum ide na prešanje, a nakon toga slijedi fermentacija u inox bačvama koja je dosta sporija nego kod ostalih tipova vina. Nakon toga, vino ide na odležavanje u rabljenim barrique bačvicama zapremine 225 litara na tri mjeseca.
Vino krasi lijepa zlatnožuta boja, bistro je i veoma gusto. Po točenju u čašu iz nje izviru brojne fine arome, među kojima dominira prosušeno i kandirano voće. Na prvo mirisanje javlja se nota pečene dunje s malo cimeta, potom slijedi nota meda od kestena. Na drugo mirisanje javljaju se note suhe marelice, karamele i note dubrovačkih arancina. Kompleksnost mirisa je bogata. Vino je slatko s preko 250 grama nefermentiranog šećera po litri. Djelomično je toplo jer mu je alkohol 9,5 volumnih postotaka, što je tipično za ledenu berbu.
Na okusu je mekano, ali s druge strane krasi ga iznimna svježina ili kiselina koja iznosi visokih 9 grama na litru, što je neophodno zbog visokog udjela nefermentiranog šećera. Zbog toga je vino ukusno i krasi ga puno tijelo. Upravo zbog tih parametara između nefermentiranog šećera i kiselosti, vino je uravnoteženo te imamo odličan balans u ustima. Intenzivnost okusa je izražena, a trajnost u ustima je poprilično trajna. Kakvoća je izvrsna, a vino je ukusno. Na aftertasteu javljaju se note meda i arancina. Vino je u izvrsnoj formi, a ledene berbe spadaju u red vina za posebne prigode. U eno-gastronomiji školski primjer sljubljivanja ledenih vina je s gušćom jetrom ili pak odležanim sirevima.
