Baranja je zemljopisna i povijesna regija podijeljena između Mađarske i Hrvatske te je dio Panonske nizine. Mađarski – sjeverni dio znatno je veći, zauzimaja 80% teritorija regije, dok je hrvatski – južni dio znatno manji, s udjelom od samo 20% teritorija Baranje. Mađarski dio Baranje je samostalna županija, dok je hrvatski dio u sastavu Osječko-baranjske županije. Povijesno, glavni grad Baranje je Pečuh, peti grad po veličini u Mađarskoj, dok je najveći grad hrvatskog dijela Baranje Beli Manastir.
Sličan primjer kao Baranja možemo naći u Istri, gdje južni – hrvatski dio zauzima veći prostor, dok je sjeverni – slovenski dio manji. Međutim, nije samo zemljopisna sličnost ta koja povezuje Baranju i Istru, već i multikulturalnost koja krasi obje regije, a koja je nastala u davnim vremenima kada su Baranja i Istra bile dio Austro-Ugarske Monarhije. Ime regije Baranja dolazi od mađarskog “Bor anya”, što znači “majka vina”, a upravo su vrhunska vina i dobra hrana veliki aduti za posjetu ovoj regiji s obje strane granice. Gradić Villány je centar vinske priče u mađarskom dijelu Baranje. Poznat je po vinskom turizmu, a godišnje ga posjeti preko 70.000 ljubitelja vina. Slično svojim mađarskim susjedima, i Baranjci s hrvatske strane granice počeli su podizati ljestvicu kvalitete hrane, vina i smještaja.
Ova regionalna suradnja promovira Baranju kao vinsku regiju pod sloganom „Vinska avantura bez granica – dvije zemlje, jedna Baranja“. Kad je riječ o sortimentu grožđa u vinogradima hrvatske Baranje, dominira graševina, prvenstveno zbog najveće vinarije Belje, koja ima graševinu zasađenu na preko 80% od ukupno 600 hektara vinograda. Povijesno su nekada i ovdje dominirale crne sorte grožđa, ali danas je situacija drukčija, kao i u ostatku Hrvatske.
Uz vina Belje, tijekom godina uspješno su se etablirale i brojne manje privatne vinarije, među kojima se ističu vina Josić, vina Kalazić i vina Gerštmajer te brojne manje obiteljske vinarije. Preko granice, u Villányu, od početka su se promovirali kao regija crnih vina, a dominantna sorta grožđa je cabernet franc, lokalno poznat kao Villányi Franc. Ovdje su odmah nakon pada socijalizma počeli s inovacijama te su još 1994. godine osnovali prvu vinsku cestu i kvalitetno se promovirali diljem Mađarske, pogotovo u glavnom gradu Budimpešti. Ubrzo su postali sinonim za dobra crna vina, pretekavši tako kolege iz Egera s poznatim crnim vinom Egri Bikavér.
Moj prvi značajniji susret s vinima iz Villánya dogodio se 2010. godine na sajmu vina Pro Wine u Düsseldorfu kad sam posjetio mađarski štand. Preporuke za vinare dao mi je jedan od najpoznatijih hrvatskih vinskih novinara, Željko Suhadolnik. Najznačajniji su bili Bock, Attila Gere i Sauska. Prvi posjet ovom lijepom kraju imao sam zimi 2014. godine, kada sam posjetio vinariju Bock.
Ove godine cilj mi je bila vinarija Sauska. Vinariju je osnovao Christian Sauska, američki Mađar, koji je ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća emigrirao u SAD i ostvario Američki san, obogativši se u proizvodnji industrijske rasvjete. Nakon pada socijalizma odlučio je investirati dio kapitala u rodni kraj, uključujući i vinarstvo. Sauska danas posjeduje dvije vinarije – jednu u Villányu i drugu u Tokaju. Vinarija u Tokaju sagrađena je usred vinograda i predstavlja pravu arhitektonsku atrakciju. Osim ove dvije vinarije, u Budafoku, dijelu Budimpešte, od 2015. godine posjeduju i podrum za odležavanje pjenušaca u 150 godina starim podrumima izdubljenim u vapnenačkim stijenama. Pjenušci se rade od grožđa uzgojenog u Tokaju, i to od furminta, chardonnaya, hárslevelűa i pinot noira. U Villányu, na oko sedamdeset hektara vinograda, uzgajaju pretežno crne sorte grožđa: cabernet sauvignon, merlot, syrah i cabernet franc.
Vinarija se nalazi na ulazu u mjesto i doista djeluje impozantno. U sastavu vinarije nalazi se i izvrstan restoran „Sauska 48“, koji je uz prostranu terasu smješten na katu odakle se pruža fenomenalan pogled na vinograde i brdo Szársomlyó. Na terasi imaju dio koji pripada restoranu te dio na kojem mogu primiti grupe na degustaciju i lounge dio gdje se nakon obroka može popiti digestiv i kava. Restoran je ranga Michelinove zvjezdice, kombinacija tradicionalnih specijaliteta s modernim štihom. Primjetili smo kako ima dosta gostiju iz Hrvatske. Što se tiče vina, priča je izvrsna jer na čaše toče brojna vina iz cijelog portfolija.
Villány je definitivno destinacija koju svaki ljubitelj vina treba posjetiti. To je destinacija koja ima vrlo kvalitetno posložen vinski turizam koji se stalno nadograđuje.
Cabernet franc Siklós
Od brojnih etiketa iz ponude vinarije Sauska, danas bih podijelio svoje viđenje njihovog cabernet franca „Siklós“ iz berbe 2019, koji tek izlazi na tržište. Grožđe za ovo vino dolazi iz vinograda Makár, smještenog sjeverno od gradića Siklosa, na pola puta između Villánya i Harkanja. Ručna berba obavljena je u drugoj polovici rujna, a nakon prerade odrađena je maceracija od mjesec dana. Potom je 17 mjeseci vino odležavalo u novim i rabljenim hrastovim bačvama.
Vino krasi živahna rubinska nijansa u čaši, s vibrantnim aromatičnim nizom ljubičica, kompota od kupina i proljetnih višanja. Na nepcu, svježi, začinjeni ulaz koji ispunjava usta prikazuje bijeli papar, klinčiće, kumin, bogate, fino zrnate tanine sa svježom mineralnošću. Široko, strukturirano srednje nepce i odvažan, bogat, elegantan završetak. Lijepo i svježe sada, ali će se poboljšati nakon dobrih nekoliko godina skladištenja.
