Danas na globalnoj razini pjenušava vina zauzimaju oko deset posto ukupne proizvodnje u svijetu, od čega se 80 posto proizvodi na Starom kontinentu. Povijest proizvodnje pjenušca seže u 77. godinu prije Krista u Rimsko doba kad je pjenušavo vino pod nazivom “Falerna” posluženo na svečanoj večeri Kleopatre i Cezara.
Od pokvarenih vina do vrhunskih pjenušaca
Italija se smatra kolijevkom pjenušaca no moderna povijest započela je u pokrajini Champagne na sjeveru Francuske u 17. stoljeću, u doba kad je Francuzima glavno vinsko tržište bila Engleska. U to je vrijeme tehnologija proizvodnje vina bila primitivna, a ponekad se znalo dogoditi da su pojedina mirna vina došla na tržište, a fermentacija u njima još uvijek nije bila gotova. Francuzi su to smatrali pokvarenim vinima, ali staro je pravilo da svaka roba ima svoga kupca pa su se i takva vina, s mjehurićima, svidjela određenoj publici preko kanala La Manche. Sve je ostalo povijest.
U toj povijesti vrlo je važnu ulogu odigrao francuski benediktinac Dom Pierre Pérignon, koji će ostati zabilježen kao osoba koja se najviše potrudila oko proučavanja tih pokvarenih vina koja su se nekima zapravo i sviđala. Upornim radom usavršio je tehniku proizvodnje pjenušavih vina kakvu pronalazimo i danas.
Međunarodna ocjenjivanja vina
U svijetu postoje razna ocjenjivanja vina, a jedan od najznačajnijih, Concours Mondial de Bruxelles, ima sesiju posvećenu pjenušcima. Ove godine, od 11. do 14. svibnja, imali smo u Poreču priliku ugostiti njihovu najveću sesiju, onu posvećenu bijelim i crnim vinima. Malo kasnije, od 1. do 3. lipnja održana je posebna sesija za pjenušava vina u mjestu Agerola, u blizini Napulja.
Prijavljeno je 960 uzoraka iz cijelog svijeta, a vina je ocjenjivalo pedeset vinskih stručnjaka. Dodijeljeno je 11 velikih zlatnih medalja, a od toga sedam zlatnih medalja odnijeli su šampanjci. S po jednom su se okitile cava iz Katalonije, franciacorta iz Lombardije, pjenušac iz portugalskog Doura te jedan iz Južnoafričke Republike. Dodijeljeno je još 122 zlatnih odličja, a među njima i jedno iz Hrvatske. Tu se krije najveće iznenađenje. Jer, pjenušac je iz Istre i to – s Labinštine. Treba istaknuti da su još tri hrvatske vinarije odnijele srebrna odličja, vina Pavlomir iz Novog Vinodolskog, Vislander s Visa i dva pjenušca vinarije Peršurić.
Labinski pjenušac Iris
Obiteljska boutique vinarija Juričić iz malog sela Bartići u blizini Labina polako, ali sigurno postaje konstanta istarske vinske scene. Na lanjskoj Vinistri prvi put sam detaljno kušao sva vina na njegovom štandu i bio sam iznenađen s kvalitetom. Jako mi se svidjela crna kupaža „Crno Zloto“, a dojmove o tom vinu podijelio sam s vama prošle godine. Ove godine izvrsne rezultate postiže i odležana malvazija „Sveta Barbara“ koja se okitila zlatom na Vinistri dok je pjenušcu Iris nedostajao jedan bod da bude zlatan.
Najromantičnije u cijeloj priči je što je Lari Juričić ovaj nagrađeni pjenušac posvetio supruzi Iris, koja mu je veliki oslonac u podizanju vinarije te u svakodnevnom životu.
Bazno vino za pjenušac dobiveno je od grožđa malvazije istarske iz berbe 2021. Odležavalo je na kvascima osam mjeseci, s naglaskom da se radi o inkapsuliranim kvascima, relativno novoj metodi odležavanja pjenušaca u boci. Vino krasi lijepa elegantna slamnato žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Po točenju u čašu stvara se postojana pjena koja relativno brzo iščezne. Stvaraju se sitni, brzi i postojani mjehurići koji traju dosta dugo.
Na prvo mirisanje tu je nota svježeg voća u obliku žute kruške koju slijedi nota breskve na što se naslanja nota korice kruha te kvasca. Na drugo mirisanje dominira nota agruma te suhih badema i malo livadnog meda. Kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, a s druge strane dominira fina ugodna svježina.
Vino je ukusno te ga krasi srednje tijelo. U dobrome je balansu između tvrde i mekane strane, a intenzivnost okusa je izražena. Trajnost okusa je poprilično trajna, a kakvoća okusa fina. Vino se lijepo pije, harmonično je, a na aftertasteu javlja se nota zrele jabuke. Vino je u odličnoj formi te ga treba trošiti.
Enogastronomski fantastično paše uz sirove morske delicije, ja sam ga kušao uz carpaccio od trilje od kamena.
