Dok vinari razbijaju glavu kako prodati preklanjske zalihe vina, vinogradari koriste svaki lijepi dan za rezidbu. Nekad se čekalo treći mjesec, sada orezivanje počinje već kad padne lišće.
Krasan sunčan istina pravi zimski dan, izmamio je motovunske vinogradere u loze. Ondje režu, orezuju, vojićaju, vojčaju… teran. Prvi je to ne baš lagani godišnji posao u vinogradu. Mladoj lozi terana dati neka rodi, opteretiti je brojem pupova, ali i dobro je hraniti i paziti na nju. Orezivali smo teran povrh Livada podno sela Zubini.
Dean Visintin pokazuje nam što oduzeti, a što ostaviti na lozi terana. Kod rezidbe terana treba imati dvije glave i dva špiruna. Od prošlogodišnjeg špiruna nastaje glava, a prošlogodišnju glavu ćemo iskoristit za novi špirun. S obzirom na nam trebaju dva, onda ćemo glavu iskoristit za ovogodišnju. Za špirune bi bilo najbolje da budu čim udaljeniji jedan od drugoga. Ostalo odstranimo čim bliže čokotu. Na glavi ostavljamo 10 do 12 pupova – pokazuje nam Visintin.
Bili smo u starom nasadu terana nekada pazinskog kombinata u vinogradu na Paradižu, brijeg prije motovunskog brda. Tom teranu se pušti manje pupi i daje bolju hranu. Šezdesetogodinje trse treba obnavljati, pomladiti . Valter Valenta pokazuje nam kako. On ostavlja 4 do 6 pupa na svakoj glavi.
Neki kultivari imaju gotovo sve pupove rodne. Negdje su rodni kolci, pa i žica daje vino. No, teran je i što se tiče uroda šahljiv. S prva dva, tri pupa nećete ni zobati niti trgati.
Tijekom zime čim opadne lišće za lijepa vremana ide su u rezidbu. Dean Visintin govori nam kako školski primjer rezidbe počinje nakon opadanja lista. Valter Valenta pojašnjava kako vrijeme rezidbe nije strogo definirano. Nekada se u rezidbu išlo u drugom i trećem mjesecu, ali danas, pošto su nasadi puno veći, u rezidbu se ide puno prije.
Počinje se rano, završi kasno. Vinogradari imaju malo neradnih dana.
