Istarski vinogradari kakvoćom grožđa i vina dokazali su se na tržištu. Sada sade i opremaju gospodarstva pri čemu obilato koriste povratna i nepovratna sredstva europskih fondova i domaće novce. Jedini problem bi mogla biti radna snaga koje nedostaje u svim sezonama pa i ovih dana za prvi godišnji posao – orezivanje loza.
Blagdan svetog Vinka 22. siječanja, po domaću antonščaka, početak je nove sezone radova u vinogradima. Odnosi se to na kontinentalne krajeve. U Istri posao ne staje. Već u listopadu ako je lijepa jesen kreće se sa orezivanjem, potom vezidba koja je danas jednostavna i brza.
Kako su vinogradi bujni puno je ostataka rezidbe. Nekada se to strojno vuklo na kraj gdje se spalilo. Danas se malčanjem vraćaju zemlji, a neki ih vežu u bale i koriste kao ogrjev. Što se uzgojnih oblika tiče najčešći je jednostruki guyot, u jakim zemljama dvostruki, a ima i kordonca…
Mladim lozama valja već nakon sadnje reći tko je gospodar, treba formirati uzgojni oblik.
Istra je svake godine bogatija za desetke hektara novih vinograda. Vinogradari koji žive od loza kupuju na tržištu najkorišteniju i vrlo kvalitetnu mehanizaciju za sadnju i obradu. U vinograde dolaze europski novci, i naša domaća poticajna sredstva.
Od vajka bijaše Imaj koliko znaš da moreš kvalitetno upraviti ili Pokri se koliko je duga ponjava.
