Slučaj teran napokon je završen. Slovenija se neće žaliti na odluku kojom je odbačena tužba protiv Europske komisije u slučaju istarskog terana.
Problemi s teranom započeli su 2013. godine ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju. Kraški teran Slovenija je zaštitila kao autohtoni proizvod 2000. godine, a ulaskom u EU zaštitu su prenijeli u europski sustav zaštite autohtonih proizvoda. Nakon ulaska u EU, našim je vinarima zabranjeno korištenje imena Teran na etiketama. Problem je riješen 2017. godine kad je Europska komisija usvojila delegirani akt kojim se istarskim vinarima omogućava iznimka u korištenju imena Teran.
Teran je kao sorta uvršten na sortnu listu Svjetske organizacije za vino te je priznat zakonodavstvom Hrvatske od 1991. godine, ali i ranije pravnim aktima bivše države.
Na tom je putu bilo svega. Istarski vinari su kažnjavani, a povlačena su im i vina s polica. Na manifestaciji Vindel u Mariboru 2016. godine, sa štanda je uklonjen teran Klaudiju Tomazu. 2013. godine teran Franza Armana povučen je s polica ljubljanskog Merkatora.
U Istri se obrađuje oko 300 hektara terana što nije puno s obzirom na potencijale i na činjenicu da je na ovom području nekad bilo oko 30 tisuća hektara pod teranom. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra ističe kako je teran prije sto godina bio najvažnija sorta u Istri. Njime je bilo zasađeno oko 90% vinograda. Danas je pred njima svijetla budućnost međutim treba poraditi na marketingu i promociji.Klaudio Tomaz veseli se stanju na terenu. Dodaje kako se samo na području motovunštine planira sadnja dodatnih 15, 20 hektara terana.
