Hrvatska se može pohvaliti iznimnim bogatstvom šišmiša – na našem području zabilježeno je čak 33 vrste od ukupno 51 europske vrste. Ta brojka svrstava našu zemlju među europske rekorderke po raznolikosti šišmiša te svjedoči o očuvanoj prirodi i vrijednim staništima.
Kao i svake godine, krajem ljeta održavaju se manifestacije kojima se ukazuje na značaj ovih životinja i njihovu ugrozu, ali i educira najmlađe. Noć šišmiša i otkrivanje fascinantnog svijeta ovih čudesnih noćnih letača održalo se i ove godine na Brijunima.
Strogo zaštićena vrsta
Prema podacima Udruge za zaštitu šišmiša, Tragus jedna vrsta šišmiša, Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehely) smatra se regionalno izumrlom, ali novija istraživanja ukazuju na mogućnost da se radilo o pogrešnoj identifikaciji te da ova vrsta nije nikad ni obitavala na području Hrvatske. Na popisu vrsta prisutnih u Hrvatskoj nalazio se također primorski brkati šišmiš (Myotis aurescens), no zbog velike sličnosti s brkatim šišmišem (M. mystacinus) upitno je koje jedinke i populacije pripadaju kojoj vrsti, a genetska istraživanja nisu potvrdila prisutnost primorskog brkatog šišmiša. S 33 vrste šišmiša, Hrvatska ima najveću raznolikost faune šišmiša od svih europskih država.
Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene, a mnoge su uvrštene i u europsku ekološku mrežu Natura 2000. Neke su ugrožene, a za pojedine vrste još uvijek nedostaju podaci, stoga su daljnja istraživanja nužna.
Fauna šišmiša u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno istražena i, iako je malo vjerojatno da će se otkriti sasvim nova vrsta, istraživanja su potrebna da se prikupe potpuniji podaci o nekim rjeđim vrstama, o njihovim skloništima, staništima koja preferiraju te stanju populacije općenito. Vrste koje su bolje poznate treba redovito pratiti kako bismo mogli na vrijeme reagirati na potencijalne prijetnje koje bi ugrozile njihov opstanak.
Šišmiši su ugroženi zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija kukce – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima, smrtnosti na cestama, a u zadnjih dvadesetak godina značajna smrtnost šišmiša bilježi se na vjetroelektranama.
Ovim vrijednim noćnim letačima možemo pomoći korištenjem bioloških metoda suzbijanja štetnih kukaca, očuvanjem lokvi i čistoće vode, pažljivim planiranjem infrastrukturnih zahvata u stanište, smanjenjem intenziteta sječe šuma te zadržavanjem starih stabala s dupljama i šupljinama u kojima šišmiši borave, te postavljanjem kućica za šišmiše kako bi im se osiguralo sklonište tamo gdje je to potrebno zbog narušavanja prirodnog staništa.
Čudesni svijet eholokacije
Šišmiši su fascinantna stvorenja, jedina skupina sisavaca sposobna za aktivan let. Njihova jedinstvena prilagodba za život u noćnim uvjetima i njihova sposobnost eholokacije čine ih neprocjenjivim dijelom ekosustava. Ove noćne životinje, koje su često obavijene mitovima i zabludama, imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže prirode.
Šišmiši su jedini aktivno leteći sisavci i noćni lovci s nevjerojatnom sposobnošću – eholokacijom. Glasaju se ultrazvukom od 10 do 120 kHz (izvan dosega ljudskog sluha) te osluškivanjem odjeka precizno određuju smjer i udaljenost plijena. Vrste koje love na otvorenom koriste niže frekvencije s većim dometom, dok šumske vrste koriste visoke frekvencije za preciznu navigaciju. Ova prilagodba detaljno je istražena tek sredinom 20. stoljeća razvojem ultrazvučnih mikrofona – tzv. bat detektora – koji i danas pomažu znanstvenicima u istraživanju migracija, hranjenja i ponašanja šišmiša.
Unatoč predrasudama i strahovima, šišmiši su iznimno korisni saveznici čovjeka i njihova je važnost neprocjenjiva. Svake noći pojedu ogromne količine kukaca, uključujući i komarce. Poljoprivrednicima su dragocjeni jer prirodno štite usjeve od štetnika, a cijeli ekosustav ima koristi od njihove prisutnosti.
Nevjerojatan je podatak udruge Tragus da mogu pojesti do 1200 komaraca unutar jednog sata i često tijekom jedne noći pojedu količinu kukaca jednaku vlastitoj težini, pomažući tako održavati populaciju kukaca pod kontrolom.
Skloništa šišmiša
Skloništa su ključna za preživljavanje šišmiša jer osiguravaju mjesta za razmnožavanje, hibernaciju i odgoj mladih.
Podzemna skloništa, špilje, rudnici i tuneli s konstantnim uvjetima mjesta su u kojima obitavaju vrste poput potkovnjaka (Rhinolophus), dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii) i nekih vrsta roda Myotis.
Nadzemna skloništa: duplje stabala, pukotine stijena, ispod kore, ali i tavani, crkveni zvonici i mostovi. Sve popularnije postaju i kućice za šišmiše, koje građani i poljoprivrednici postavljaju radi prirodne kontrole komaraca i štetnika.
Početkom ljeta šišmiši donose mlade. Ako mladunče ispadne iz skloništa, najbolje ga je zaštititi od sunca, ponuditi malo vode i navečer vratiti na mjesto pronalaska – majka će ga prepoznati. Ako to nije moguće, pomoć pružaju stručne udruge poput Udruge Tragus.
Ako šišmiš zaluta u kuću, dovoljno je otvoriti prozore i vrata. Ako sam ne izađe, možete ga pažljivo uzeti rukavicama i pustiti van s povišenog mjesta.
Noć šišmiša na Brijunima
Program Noć šišmiša ne Velikom Brijunu uključuje kreativne radionice i edukativne igre, priče za djecu, potragu za šišmišima uz stručno vodstvo Udruge Tragus. Uvijek izaziva velik interes iako je zbog zaštite šišmiša, broj polaznika ograničen. Naime, broj mjesta na turama potrage za šišmišima udruge Tragus ograničen je jer šišmiši imaju određene vremenske intervale aktivnosti, ture su prilagođene upravo tom vremenu, zbog njihove zaštite i smanjenja uznemiravanja grupe moraju biti malobrojne.
Cilj događanja je edukacija i podizanje svijesti o potrebi zaštite šišmiša te ulozi zaštićenih područja u njihovom očuvanju. Program donosi zabavno-edukativno druženje ispunjeno kreativnim radionicama, igrama za učenje, pričama za djecu i posebnom potragom za šišmišima u suradnji s udrugom Tragus.
U Nacionalnom parku Brijuni živi 18 vrsta šišmiša. To je iznimno velika brojka, s obzirom na to da toliki broj vrsta pronalazimo u čitavoj Velikoj Britaniji. Uz to, Brijuni su područje gdje najveći europski šišmiš, Veliki večernjak, provodi vrijeme kroz čitavu godinu te se pretpostavlja da tu nesmetano podiže svoje mlade.
