Procjenjuje se da se u svijetu ubire između 50.000 i 70.000 vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka, a više od 20 posto biljnih vrsta koje se koriste u svrhu trgovine uvršteno je na popis ugroženih vrsta prema IUCN-u, organizaciji koja procjenjuje stanje očuvanosti vrsta na globalnoj razini putem Crvenog popisa ugroženih vrsta. Glavni uzroci njihove ugroženosti su prekomjerno branje, gubitak prirodnih staništa, klimatske promjene te neregulirana ili nezakonita međunarodna trgovina.
Osim zdravstvene vrijednosti, ove biljke imaju važnu gospodarsku ulogu. Jedna od pet osoba u svijetu oslanja se na samonikle biljke, alge i gljive kao izvor hrane ili prihoda. Održivo upravljanje tim resursima doprinosi očuvanju prirode i razvoju lokalnih zajednica, osobito u ruralnim i udaljenim područjima.
Svjetski dan divljih vrsta slavi floru i faunu
Svjetski dan divljih vrsta obilježava se 3. ožujka s ciljem slavljenja divlje flore i faune te podizanja svijesti o važnosti njihova očuvanja. Taj datum odabran je jer je upravo 3. ožujka 1973. godine usvojena CITES konvencija – Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, koja igra ključnu ulogu u zaštiti vrsta od prekomjernog iskorištavanja.
Cilj obilježavanja je edukacija javnosti o koristima koje divlje vrste donose ljudima te o potrebi borbe protiv ilegalne trgovine i gubitka bioraznolikosti. Dan posvećen očuvanju divljih vrsta danas je jedan od najvažnijih globalnih događaja za podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode.
Tema Svjetskog dana divljih vrsta 2026. godine posvećena je ljekovitim i aromatičnim biljkama. Osvrnuli smo se stoga na bogatstvo koje skriva područje Kamenjaka i o tamošnjim divljim vrstama doznali više od dr. sc. Ane Terlević, stručne suradnice Javne ustanove Kamenjak.
Kamenjak jedno od floristički najzanimljivijih područja
Od kamenjara i travnjaka, preko grmolikog raslinja i makije do šume, područje poluotoka Kamenjak sadrži složeni mozaik staništa. Upravo zahvaljujući toj raznolikosti staništa, taj je poluotok jedno od floristički najzanimljivijih područja u Hrvatskoj. Gotovo 600 biljnih vrsta koje dolaze na relativno maloj površini te brojne rijetke i ugrožene biljne vrste, čine Kamenjak žarištem bioraznolikosti na već značajno bioraznolikom području Sredozemlja i Jadrana.
Tri vrste imaju na Kamenjaku jedino stanište u Hrvatskoj; to su uskolisni slak (Convolvulus lineatus), pustenasti jarmen (Anthemis tomentosa) i žuta kičica (Cicendia filiformis). Zatim, ondje se nalazi najveća populacija ugrožene papratnjače zimski jednolist (Ophioglossum lusitanicum), te brojem najveća populacija nekih ugroženih vrsta orhideja u Hrvatskoj: svilene kokice (Ophrys bombyliflora) te endemičnih vrsta istarski serapias (Serapias istriaca) i pulski serapias (Serapias x pulae).
Brojne vrste orhideja
Kamenjak se može pohvaliti sa čak 30 vrsta orhideja, posebno zanimljive skupine biljaka koja je razvila vrlo kreativne mehanizme privlačenja oprašivača. Među njima, kokice su skupina orhideja koja privlači kukce oprašivače izgledom svog cvijeta – naime, cvijet oblikom podsjeća na ženke kukaca oprašivača (bumbari i pčele). Neke vrste kokica čak luče i miris koji kukce podsjeća na miris njihovih feromona. Spomenuti kukac, misleći da je pronašao svoju partnericu, sleti na cvijet orhideje i tako ju opraši. Serapiasi su pak skupina orhideja čiji cvijet izgleda kao kućica za kukce te kukac oprašivač u potrazi za zaklonom uđe u cvijet serapiasa gdje se nalaze tučak i prašnik. Sve su vrste orhideja na Kamenjaku strogo zaštićene i ne smiju se brati.
Ljekovito i aromatično bilje travnjaka
Osim nabrojanih rijetkih i strogo zaštićenih biljaka, zahvaljujući kojima je Kamenjak u botaničkom smislu iznimno vrijedno područje, ondje rastu i mnoge ljekovite i aromatične biljne vrste. Šetnja Kamenjakom u proljeće je iskustvo bogato mirisima koji dolaze iz eteričnih ulja ovih biljaka. Na kamenjarima i kamenjarskim pašnjacima raste mnoštvo kadulje (Salvia officinalis), timijana (Thymus vulgaris) i smilja (Helichrysum italicum). Kadulja je u pučkoj medicini poznata kao „lijek za svaku bolest“ te se osim u ljekarništvu rabi i u kulinarstvu. Timijan ili majčina dušica je aromatična biljka koja također ima široku upotrebu, a najpoznatija je primjena čaja protiv kašlja i poremećaja dišnog sustava. Smilje je pak popularni sastojak u kremama za lice zahvaljujući blagotvornom djelovanju na kožu.
Aromatičnog i ljekovitog bilja ima također među grmolikim vrstama koje tvore makiju, to su mirta (Myrtus communis), igličasta borovica ili šmrika (Juniperus oxycedrus) i planika (Arbutus unedo). Sušeni tamnoljubičasti plodovi mirte koriste se kao začin, a bobičasti češeri šmrike se stavljaju u rakiju koja ima primjenu u pučkoj medicini. Uz sočne plodove planike, maginje, veže se staro pravilo po kojem se smije kušati samo jedan ili tek nekoliko sirovih plodova jer se u zrelim maginjama procesom vrenja oslobađa štetni alkohol manitol.
Razno bilje i u šumama na Kamenjaku
Šume na Kamenjaku uglavnom sačinjava alepski bor (Pinus halepensis), koji na prvi pogled možda ne djeluje kao ljekovita ili aromatična biljka, no smola iz njegova debla sadrži ljekovite tvari za tegobe dišnog sustava, kao i eterična ulja iz mladih igličastih listova od kojih se spravlja sirup. U šumi raste i penjačica tetivika (Smilax aspera) koja slovi kao otrovna biljka, a u prošlosti se koristila kao narodni pripravak za „proljetno čišćenje krvi“.
Na kultiviranim lokalitetima rastu lovor (Laurus nobilis), ružmarin (Rosmarinus officinalis) i origano (Origanum vulgare), vrste koje imaju široku upotrebu u kulinarstvu, ne samo zbog ugodnog aromatičnog mirisa, već i zbog njihovog blagotvornog učinka na organizam, prvenstveno na poboljšanje probave. Tu je dakako i maslina (Olea europaea), čije gorkasto ulje dobivenom prešanjem plodova blagotvorno djeluje na jetru. Blago gorkog okusa su i mladi izdanci šparoge (Asparagus acutifolius), kojima obiluje cijelo područje Kamenjaka te su jedna od najpopularnijih proljetnih poslastica Istre.
Ljekovito bilje na stijenama
Ljekovito bilje raste i na obali Kamenjaka te se na stijenama može naći obalni petrovac ili motar (Crithmum maritimum), biljka koja raste u uvjetima zračne posolice. Mesnati i aromatični listovi petrovca odlični su na salatu, a mogu se konzumirati i ukiseljeni. U narodnoj se medicini upotrebljavaju za detoksikaciju organizma.
Osim opisanih vrsta, na Kamenjaku raste i niz drugih ljekovitih i aromatičnih biljaka koje su stoljećima prisutne u lokalnoj tradiciji. Među njima su, primjerice, trputac (Plantago sp.), gospina trava ili kantarion (Hypericum perforatum), stolisnik (Achillea millefolium), komorač (Foeniculum vulgare) i čubar (Satureja montana) i druge vrste koje su se koristile u pučkoj medicini i svakodnevnoj prehrani.
„Upravo ovakva raznolikost biljnih vrsta i staništa čini Kamenjak jednim od botanički najvrjednijih područja na hrvatskoj obali. Na relativno maloj površini isprepliću se prirodna staništa, rijetke i endemične vrste te bogata tradicija korištenja samoniklog bilja u svakodnevnom životu. Očuvanje tog bogatstva iznimno je važno jer ono predstavlja ne samo prirodnu, već i kulturnu vrijednost ovog prostora. Kamenjak je stoga primjer kako raznolik i očuvan biljni svijet može biti temelj identiteta i prepoznatljivosti jednog područja“, poručuje dr. sc. Terlević.
