U medulinskoj luci početkom rujna 2023. uočena je mediteranska morska osa, Carybdea marsupialis, jedina kubomeduza prisutna u Mediteranskom moru.
Kubomeduze (Cubozoa) su razred unutar koljena žarnjaka u kojem su još koralji (Anthozoa), režnjaci (Scyphozoa) i obrubnjaci (Hydrozoa). Kubomeduze žive uglavnom u tropskim morima, a neke vrste kao što je Chironex fleckeri (Australian box jelly) imaju izuzetno jak otrov i svrstavaju se među najotrovnije životinje na Zemlji. Zanimljive su zbog svojih jedinstvenih karakteristika kao što su složene oči, snažan otrov, te izražene plivajuće i orijentacijske sposobnosti.
Carybdea marsupialis je prozirna meduza četvrtastog klobuka s kvadratnim horizontalnim presjekom čija je stranica oko tri centimetra. Na donjim uglovima zvona nalaze se mišićni jastučići – pedaliji, s kojih se spušta po jedna izdužena lovka – tentakul dužine do 30 centimetara. Zvono ima više malih bijelih ili žućkastih bradavica sa žarnim stanicama – nematocistama, a na donjoj trećini zvona između pedalija nalaze se četiri ropalija, osjetilne strukture za opažanje svjetla i gravitacije. Svaki ropalij sadrži po šest očiju i po jedan statolit, kristalni kamenčić za ravnotežu građen od kalcijevog sulfata.
Mediteranska morska osa je uglavnom ograničena na Sredozemno more i ujedno je jedina kubomeduza koja živi na Mediteranu. U Jadranskom moru prvi put je zabilježena 1986. godine. Obitava u priobalnim vodama s pjeskovitim dnom i livadama posidonije, često u lukama i marinama. Vrstu privlači umjetno svjetlo (fototaksija).
Pliva brzim kontrakcijama zvona brzinom do šest metara u minuti. Ima relativno sofisticirane oči s lećama, mrežnicom i rožnicom. Zahvaljujući njima uspješno detektira i izbjegava prepreke pa i ljude. Često se javlja u malim skupinama. Razdvojenih je spolova, a spolno razmnožavanje odvija se izbacivanjem gameta u otvorenu vodu. Nakon oplodnje nastaje ličinka koja se kasnije razvija u kubopolip s nekoliko ticala. Može se i nespolno razmnožavati pupanjem polipa. Polipi ne prolaze proces strobilacije (transverzalne segmentacije tijela), već se metamorfoziraju u pojedinačnu meduzu.
Carybdea marsupialis je grabežljivac i hrani se beskralježnjacima, najčešće planktonskim račićima (veslonošci – Copepoda, rašljonošci – Mysida, rakušci – Gammaridae), a ponekad svojim otrovnim lovkama „upeca“ i manje ribe, kao što je u ovom slučaju juvenilni primjerak šaruna (Trachurus trachurus). Ona je pak hrana morskim kornjačama.
Po toksičnosti za ljude, od jadranskih je meduza Carybdea marsupialis na drugom mjestu, odmah iza morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Za razliku od nje, Carybdea marsupialis zahvaljujući dobrom vidu vješto izbjegava kupače kojima je zbog prozirne strukture praktično nevidljiva.
Ako vam se dogodi da vas opeče, prema protokolu prve pomoći Med-Jellyrisk (koji je specifičan za ovu vrstu), treba napraviti / ne napraviti slijedeće:
- ne primjenjivati slatku vodu, amonijak, alkohol, ne stezati zavojem
- pri pojavi težih simptoma (grčevi, povračanje, malaksalost) odmah potražiti liječničku pomoć
- pažljivo isprati morskom vodom, bez trljanja
- isprati octom ili na ozljedu nanijeti pastu načinjenu od 50% sode bikarbone (natrijev hidrogenkarbonat, NaHCO3) i 50% morske vode u trajanju dvije minute
- ukloniti preostale žarnice i pastu plastičnom karticom
- primijeniti topli oblog ili uroniti ubodeni dio tijela u vruću vodu (oko 40-45°C) 10- 20 min
- ako je bol i dalje prisutan primijeniti topli oblog još 5 – 10 minuta
- ako je intenzivna bol prisutna i dalje, obratiti se liječniku ili ljekarniku, zatražiti analgetik i preparat hidrokortizona (npr. Lidokain 3 – 4% + hidrokortizon).
