U Limskom zaljevu održan je Ekološki dan u sklopu projekta Wastereduce, koji je okupio građane, ronioca, rekreativce i djecu u nizu aktivnosti usmjerenih na smanjenje zagađenja, očuvanje podmorja te podizanje svijesti o problemu otpada u zaštićenim i Natura 2000 područjima.
Zajedničke aktivnosti za čišće more
Ekološki dan donio je raznovrstan program koji je spojio edukaciju, akcije čišćenja i druženje u prirodi. Sudionici su imali priliku upoznati se s vrijednostima morskog okoliša Limskog zaljeva, sudjelovati u ronilačkim akcijama uklanjanja otpada te saznati više o utjecaju mikroplastike na ekosustav.
Projekt Wastereduce usmjeren je na unapređenje gospodarenja otpadom u zaštićenim područjima te na povezivanje institucija i lokalne zajednice u zajedničkoj borbi protiv zagađenja.
„Na Ekološkim danima pokušali smo okupiti širu javnost i potaknuti ljude na zajedničko druženje, ali i na razmišljanje o problemu mikroplastike u moru. Drago nam je da se velik broj ljudi odazvao i sudjelovao u različitim aktivnostima, od ronjenja do akcije čišćenja“, istaknuo je Bruno Kostlić iz Istarske županije.
Limski zaljev – prirodno vrijedno, ali opterećeno područje
Limski zaljev jedno je od prirodno najvrjednijih područja u Istri, gdje se isprepliće čak pet različitih kategorija zaštite prirode. Podmorje je zaštićeno kao posebni rezervat i kao takav jako je važan kao mrjestilište riba.
Istovremeno, riječ je o prostoru na kojem se odvijaju brojne gospodarske aktivnosti i turizam, što stvara dodatni pritisak na okoliš.
„Na ovom području susreću se visoke razine zaštite prirode, ali i turizam te druge aktivnosti. Sve to rezultira većim količinama morskog otpada. Mi danas čistimo, ali još je važnije da djelujemo na svijest ljudi kako bi se otpad manje odlagao u prirodu i da ovakve akcije jednog dana više ne budu potrebne“, naglasio je Kostlić.
Mikroplastika – nevidljiva prijetnja okolišu i zdravlju
Jedan od ciljeva projekta Wastereduce je i istraživanje mikroplastike u morskim organizmima.
„Glavni cilj je ljudima pokazati koliko smeća uopće ne vidimo, a koje svakodnevno proizvodimo. Planiramo analize mikroplastike u ribama i u morskim pticama, jer primjećujemo da ptice sve češće koriste plastiku za gnijezda, ali je i gutaju, što često završava kobno“, rekao je Sandro Dujmović iz Nature Histrice.
Dodao je kako plastika koja se ne ukloni s vremenom prelazi u mikroplastiku te kroz hranidbeni lanac završava i u ljudskom organizmu.
„Zato želimo skrenuti pozornost na pravilno odlaganje otpada i odgovorno ponašanje prema okolišu“, poručio je Dujmović.
Procjena stanja podmorja i prioritetne lokacije čišćenja
U sklopu projekta provedena je detaljna analiza podmorja na nekoliko lokacija.
„Ronioci CPA Pula odradili su procjenu stanja na ušću Mirne, Raše i u Limskom zaljevu. Na temelju toga odabrane su tri prioritetne lokacije za ekološke akcije čišćenja, a sve je popraćeno snimanjem kako bi se prikazalo stvarno stanje podmorja“, pojasnila je Lucija Vareško iz CPA Pula.
Na samoj akciji u Limskom zaljevu prikupljen je oko jedan kubik otpada, a vidljivost pod morem bila je vrlo slaba. Unatoč tome, stanje je ocijenjeno boljim nego prethodnih godina zahvaljujući brojnim eko akcijama.
Odbačeni predmeti koji završavaju na dnu mora
Iako se količina otpada smanjuje, podmorje i dalje skriva brojne neugodne prizore.
„Na ovakvim lokacijama često nalazimo konope, sidra i bokobrane. U blizini restorana ima boca i čaša, ali nerijetko i kolica iz trgovina, dječjih kolica pa čak i bicikala. Ljudi misle da se to u moru ne vidi pa bacaju“, rekao je Dujmović.
Istaknuo je kako se svijest polako mijenja, no da su ovakve akcije i dalje nužne.
Plogging – spoj rekreacije i brige za okoliš
Dok su ronioci čistili podmorje, na kopnu se odvijao plogging, aktivnost koja spaja trčanje i sakupljanje otpada.
„Plogging je kombinacija švedske riječi za otpad i jogginga. Imali smo dvije razine, rekreativci su skupljali otpad uz obalu, dok su trkači išli kilometar uzbrdo do vidikovca. Sudjelovalo je oko tridesetak ljudi“, objasnio je Erik Lukšić, organizator utrke.
Prvi zaron za najmlađe
U akciju su se uključila i djeca kroz edukativni Discovery zaron.
„Sudjelovalo je petnaestak djece i odraslih. Naš cilj je popularizirati ronjenje i pokazati koliko je priroda ranjiva. Vidjeli smo i morski svijet i otpad te nešto smeća koje smo pokupili. Nadamo se da će sudionici zapamtiti iskustvo i u budućnosti više paziti na okoliš“, rekao je Mario Ribica iz CPA Pula.
Lokalna hrana kao dio održivog pristupa
Nakon završetka aktivnosti sudionici su se okupili uz zajednički obrok pripremljen od lokalnih morskih plodova i samoniklog bilja.
„Kuhali smo paštašutu sa šugetom od hobotnice uz motar, burgere od sardela te vegansko šugo od pomidora s pinjolima. Ideja je spojiti morske plodove i lokalno bilje u jednostavna, zdrava jela“, ispričao je chef Matija Horg.
Zajedničkim djelovanjem prema čišćem okolišu
Ekološki dan u Limskom zaljevu samo je jedna od aktivnosti projekta Wastereduce, koji pokazuje koliko su suradnja institucija, edukacija građana i konkretne akcije važne za očuvanje mora i obale.
Problem plastike i otpada u morskom okolišu ostaje ozbiljan izazov, no ovakve inicijative potvrđuju da zajedničkim djelovanjem možemo napraviti vidljive pomake u zaštiti prirodne baštine.
