Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan tla, s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravog tla za okoliš, poljoprivredu, sigurnost hrane i kvalitetu života ljudi. Ovogodišnja tema naglašava ulogu tla u urbanim sredinama i potrebu za održivim upravljanjem prirodnim resursima.

Danas se obilježava Međunarodni dan tla, koji se svake godine održava 5. prosinca kako bi se skrenula pozornost na ključnu ulogu tla u razvoju poljoprivrede, funkcioniranju ekosustava i osiguravanju hrane za rastuću svjetsku populaciju. Ovaj dan postao je službeni međunarodni datum 2014. godine, uz potporu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Međunarodni dan tla danas je globalna platforma koja potiče zaštitu tla i održivo gospodarenje ovim dragocjenim prirodnim resursom.

Tlo kao temelj života i ekosustava

Zdravo tlo ima presudnu ulogu u očuvanju okoliša. Ono omogućuje rast biljaka i proizvodnju hrane, filtrira vodu, skladišti ugljik i doprinosi regulaciji klimatskih uvjeta. Osim toga, tlo je dom brojnim organizmima koji održavaju biološku raznolikost i ravnotežu prirodnih sustava.

FOTO: Natfot, Pixabay

Bez zdravog tla nema stabilnih ekosustava, a degradacija tla dovodi do smanjenja prinosa, gubitka bioraznolikosti i većeg rizika od poplava i suša.

Zdrava tla za zdrave gradove

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana tla glasi „Zdrava tla za zdrave gradove“, a usmjerena je na izazove koje urbanizacija donosi prirodnom okolišu. U gradovima se tlo često prekriva asfaltom i betonom, čime se smanjuju njegove prirodne funkcije.

Urbanim tlima pripada važna uloga u proizvodnji hrane u gradskim vrtovima, zadržavanju oborinskih voda, ublažavanju toplinskih valova te očuvanju zelenih površina i bioraznolikosti. FAO ovom temom poziva donositelje odluka, znanstvenike i građane da preispitaju odnos prema tlu u urbanim prostorima i pronađu rješenja za održiviji razvoj gradova.

Bogatstvo istarskog tla – tri boje Istre

Istru se često opisuje i kroz tri prepoznatljive “boje”, koje su povezane s reljefom, geološkom podlogom i tipovima tla: Bijela, Siva i Crvena Istra. Bijela Istra obuhvaća brdoviti sjeverni rub poluotoka, područje Učke i Ćićarije, gdje prevladavaju vapnenačke stijene i krški oblici, pa krajolik često djeluje ogoljeno i “bijelo”. Siva Istra odnosi se na središnje flišno pobrđe, s tlima na laporima i glinastim naslagama, koja su u mnogim dolinama i blažim padinama pogodna za poljoprivredu. Crvena Istra najčešće se veže uz zapadni i jugozapadni dio, gdje je karakteristična crvenica (terra rossa), tlo poznato po vinogradima i maslinicima te krajoliku toplih mediteranskih nijansi.

FOTO: Kristina Macuka

U kontekstu ovogodišnje teme Međunarodnog dana tla, koja naglašava važnost zdravog tla u urbanim sredinama, i Istra se suočava s brojnim izazovima. Sve intenzivnija urbanizacija, širenje naselja i betonizacija obalnog područja dovode do prekrivanja prirodnog tla, čime se gube njegove važne funkcije poput upijanja vode, regulacije temperature i očuvanja bioraznolikosti. Očuvanje zelenih površina, poljoprivrednog zemljišta i prirodnih zona u gradovima i njihovoj okolici postaje ključno za održiv razvoj i kvalitetu života stanovnika.

Globalni pokret za zaštitu tla

Od proglašenja Međunarodnog dana tla, diljem svijeta organiziraju se tisuće događanja, edukacija i kampanja. Prošle godine zabilježeno je više od deset tisuća aktivnosti, koje su uključile milijune ljudi u promicanje zaštite tla.

Kroz inicijative Globalnog partnerstva za tlo FAO kontinuirano radi na podizanju svijesti o problemima poput erozije, onečišćenja, zaslanjenosti tla i gubitka plodnosti.

Briga o tlu kao ulaganje u budućnost

Zaštita tla nije samo pitanje poljoprivrede, već i očuvanja okoliša i zdravlja ljudi. Održivo upravljanje tlom pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, osigurava stabilnu proizvodnju hrane i doprinosi kvalitetnijem životu u ruralnim i urbanim sredinama.

Međunarodni dan tla podsjetnik je da se tlo mora štititi, mjeriti, pratiti i odgovorno koristiti kako bi i buduće generacije imale zdrave ekosustave i sigurne izvore hrane.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.