Morski ekosustavi suočeni su s ozbiljnom prijetnjom – plastikom i mikroplastikom koja dospijeva u more, ulazi u hranidbeni lanac i ugrožava zdravlje ljudi i životinja. Kako bi se podigla svijest i potaknulo odgovorno ponašanje, Zelena Istra provela je projekt „Plastika van, more u prvi plan!“ u suradnji s Nacionalnim parkom Brijuni, Gimnazijom Pula i OŠ Dr. Mate Demarin. Rezultat projekta je edukativni priručnik koji nastavnicima, učenicima i udrugama donosi znanje, alate i konkretne primjere za razumijevanje i smanjenje plastičnog onečišćenja.
Projekt „Plastika van, more u prvi plan!“ rezultat je suradnje Zelene Istre, Nacionalnog parka Brijuni, Gimnazije Pula i OŠ Dr. Mate Demarin, uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Jedan od rezultata projekta je i Edukativni priručnik „Plastika van, more u prvi plan!“ koji je namijenjen nastavnicima, odgojno-obrazovnim ustanovama i udrugama kao podrška u poučavanju i podizanju svijesti o plastici, mikroplastici i zaštiti morskih ekosustava.
Priručnik nudi osnovne informacije o plastici i njezinom utjecaju na okoliš, objašnjenje vrsta mikroplastike i načina na koje ugrožava morske ekosustave i ljudsko zdravlje, pregled predavanja, radionica i akcije čišćenja plaže, te vježbi uzorkovanja i analize mikroplastike, grafičke prikaze i kratku analizu podataka prikupljenih na Malom Brijunu i razumijevanje važnosti osobnih odluka i zagovaranja zaštite okoliša.
Plastika stvara masovni otpad
Između ostalog, u priručniku se mogu doznati brojne opasnosti koje krije plastika, a za koje možda nismo svjesni.
Godišnje se proizvede više od 400 milijuna tona plastike, a veliki dio toga postaje otpad nakon samo jedne upotrebe. Zbog nedostatka učinkovitog sustava zbrinjavanja, plastika se gomila na odlagalištima, u prirodi i oceanima, gdje ostaje desetljećima.
Plastično zagađenje svake godine ubije oko 100 000 morskih sisavaca i zahvaća čak 90% morskih ptica. Oko 8 milijuna tona plastike završi u oceanima godišnje, uzrokujući gušenje, ranjavanja i smrt životinja koje plastiku zamjenjuju za hranu.
Plastika se vrlo sporo razgrađuje proces može trajati stotinama godina. Umjesto da nestane, ona se raspada u mikroplastiku, koja i dalje ostaje prisutna u okolišu i ulazi u hranidbeni lanac.
Mikroplastika ima sposobnost adsorbiranja štetnih tvari poput teških metala i organskih zagađivača. Kemikalije poput BPA (bisfenol A) mogu iz plastike proći u organizam, uzrokujući poremećaje hormona i druge zdravstvene probleme kod ljudi i životinja.
Izuzetno je važno educirati i o mikroplastici jer je riječ o sitnim česticama plastike promjera manjeg od pet milimetara. Iako gotovo nevidljive golim okom, njihov utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi i životinja je značajan. Postoje dvije osnovne vrste mikroplastike, primarna, koja nastaje direktno kao male čestice, i sekundarna, koja se formira razgradnjom veće plastike u prirodi. Razumijevanje vrste i utjecaja mikroplastike ključno je za provođenje održivih praksi i zaštitu morskih ekosustava.
Prema riječima dr. sc. Ivane Ljevaković – Musladin iz Zvoda za javno zdravstvo, mikroplastika u hrani i vodi nije više znanstvena fantastika nego stvarnost i zahtjeva detaljna istraživanja i podizanje javne svijesti. Inače, dr. Ljevaković – Musladin bavi se utjecajem mikroplastike na javno zdravlje kroz prehrambeni lanac u Hrvatskoj.
Ono što je zabrinulo znanstvenike diljem svijeta jest činjenica da nanoplastika može prodrijeti u stanice i potencijalno doprijeti do mozga!
Aktivnosti projekta „Plastika van, more u prvi plan!“
Aktivnosti projekta bile su brojne. Kroz interaktivnu igru i razgovor učenici Gimnazije Pula učili su o održivom razvoju i upoznali se s problemom mikroplastike.
U sklopu dvodnevnog kampa na otoku Mali Brijun, u suradnji s edukatorima Nacionalnog parka Brijuni održana su dva predavanja. Ondje je boravilo 14 darovitih učenika koji su kroz edukaciju i praksu stekli konkretna znanja o problemu mikroplastike.
Uz Zelenu Istru učenici su odradili uzorkovanje, analizu i klasifikaciju uzoraka mikroplastike.
Najmlađi su naučili više o utjecaju mikroplastike na morske organizme kroz maštovitu radionicu izrade morskih kornjača od starih plastičnih boca i drugih otpadnih materijala održanoj u Osnovnoj školi dr. Mate Demarina, područnoj školi Banjole.
Okupilo se preko 60 učenika, roditelja i volontera u zajedničkoj akciji čišćenja Vinkuranske vale, a izrađen je i priručnik za nastavnike, odgojno-obrazovne ustanove i udruge kao podršku u poučavanju o plastici, mikroplastici i zaštiti morskih ekosustava.
Zanimljiva analiza uzoraka
U sklopu projekta „Plastika van, more u prvi plan!“, s učenicima Gimnazija Pula, Zelena Istra je provela uzorkovanje te laboratorijsku analizu mikroplastike na plaži Zavadija na Malom Brijunu.
Najzastupljenija vrsta mikroplastike u uzorcima su fragmenti s pronađenih 18 čestica – sitni komadi nastali razgradnjom velikih plastičnih predmeta. Slijede vlakna s pronađenih 11 sitnih čestica – mikroplastika koja potječe od sintetičkog materijala.
Film/folija pojavljuje se u manjem broju, sa čest čestica – Sekundarna mikroplastika nastala razgradnjom plastičnih vrećica.
Granule su zabilježene samo u jednom uzorku, dok stiropor, spužva i peleti nisu pronađeni u našim uzorcima.
Ovi rezultati pokazuju da glavni izvor mikroplastike dolazi od raspada većih plastičnih predmeta koji se, pod utjecajem sunca i mora, pretvaraju u sve sitnije čestice. Dodatno, morske struje donose plastiku na obale Brijuna i iz drugih dijelova Jadrana.
Iako je istraživanje provedeno jednokratno, ono jasno upućuje na potrebu za sustavnim i dugoročnim praćenjem mikroplastike.
Detaljne grafikone i objašnjenja pronađite u našem edukativnom priručniku „Plastika van, more u prvi plan!“
Važna edukacija djece i mladih
O važnosti edukacije djece i mladih o ovoj temi razgovarali smo s Andreom Ivančić iz Zerlene Istre.
„Izuzetno je važna njihova edukacija jer mikroplastika više nije apstraktna tema nego realnost koja izravno utječe na morski ekosustav i ljudsko zdravlje. Djeca i mladi najbolje uče kroz iskustvo, tada problem postaje opipljiv i razumljiv. Na taj način razvijaju kritičko razmišljanje i svijest da i njihovi postupci u svakodnevnom životu imaju posljedice na okoliš. Edukacija u prirodnom okruženju povezuje teoriju s praksom i dugoročno jača osjećaj odgovornosti prema morskom ekosustavu“, rekla nam je.
Dodala je kako su reakcije učenika na ovakve akcije vrlo pozitivne: „Tijekom svih aktivnosti pokazali su entuzijazam i motiviranost, postavljali pitanja i aktivno sudjelovali u svim zadacima“.
Smatraju, rekla nam je, da upravo vrijeme provedeno u prirodi i praktičan, „hands-on“ pristup, izvan okvira osnovnog nastavnog programa, ima najveći učinak.
„Djeca i mladi kroz iskustvo bolje razumiju problem i razvijaju dublju povezanost s okolišem. Takav način rada potiče iskru znatiželje i osjećaj osobne odgovornosti, a iskustva koja dožive, vjerujem, prenose dalje što dugoročno čini najveću razliku“, zaključila je Ivančić.
