Na Svjetski dan šuma, 21. ožujka, u Motovunskoj šumi posađeno je 1000 sadnica hrasta, a u akciji je sudjelovalo više od 200 izviđača. U akciji su sudjelovali izviđači iz Pule i Rijeke te članovi školske izviđačke grupe OŠ “Vazmoslav Gržalja” iz Buzeta.
Savez izviđača Hrvatske od 2018. godine, u suradnji s Hrvatskim šumama, brojnim partnerima te uz pomoć volontera, provodi niz akcija i aktivnosti usmjerenih na očuvanje šuma te sadnju stabala.
U sklopu Valamarove inicijative „Easy as one, two, tree“ osigurana su sredstva za sadnju više od 9000 novih sadnica stabala, od čega je čak njih 1000 sadnica posađeno u Motovunskoj šumi i to u velikoj akciji pošumljavanja u sklopu projekta CO2MPENSATING BY PLANTING.
Motovunska šuma tako je postala bogatija za 1000 sadnica autohtonog hrasta lužnjaka, koji je zamijenio stare topole. Izuzetno je to dragocjeno posebno ako se uzme u obzir da je to područje posebni rezervat šumske vegetacije.
Prirodni fenomen
Motovunska šuma prirodni je fenomen. Kako na svojim stranicama navodi Natura Histrica, posljednje sačuvana nizinska poplavna mediteranska autohtona šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia L.) i brijesta (Ulmus minor L.) – longoza čine vrijedan prirodno-znanstveni, gospodarski i kulturno-povijesni i turističko-rekreativni lokalitet.
Motovunska šuma predstavlja posljednji ostatak autohtonih nizinskih poplavnih šuma zvanih „longoze“ u riječnim dolinama mediteranskog i pontskog primorja. Danas postoje samo tri nalazišta takve šume, a to su: šuma Komčija u bugarskom crnomorskom primorju, ostaci šume skadarskog hrasta lužnjaka, te motovunska šuma u dolini Mirne i njene pritoke Butonege. Ovih je šuma nekoć bilo u području Mediterana: u dolinama Neretve, Poa, Rhone i sl. ali su uglavnom one krčene i pretvorene u poljoprivredne površine. Ova šuma predstavlja paraklimatsku fitocenozu u zoni klimatskog vegetacijskog područja hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) – Carpinetum orientalis adriaticum, a opisana je ekološki i fitocenološki istražena kao primorska šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom –Querco rubori– Carpinetum betuli submediterraneum Bert. Tlo je epiglejno mineralno karibonatno, razvijeno na aluvijalnom nanosu Mirne i Butonege.
U Motovunskoj šumi dominira hrast lužnjak (Quercus rubor), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), primorski brijest (Ulmus minor). U ovoj šumi jače su zastupljene drvenaste penjačice: loza (Vitis vinifera ssp. Sylvestris), pavit (Clematis sp.) bršljan (Hedera helix) i hmelj (Humulus lupinus), dok u sloju prizemnog rašća dominiraju higrofilne vrste.
Izuzetno je značajno stoga da u njoj sada rastu mladice 1000 sadnica hrasta.
Šume neprocjenjiv prirodni resurs
Ovakve su akcije pošumljavanja itekako hvale vrijedne, a dan poput ovog prilika da se prisjetimo važnosti i značaja šuma.
Uz podršku Ujedinjenih naroda još od 1971. godine obilježava se Svjetski dan šuma s ciljem povećanja svijesti javnosti o nužnosti očuvanja šuma i šumskih ekosustava.
Hrvatske šume nizom edukativnih i ekoloških aktivnosti diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma i njihovoj zaštiti, obilježavaju taj dan. Tom prilikom predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Joško Radanović ističe: „Šume su neprocjenjiv prirodni resurs Hrvatske, one nisu samo temelj naše bioraznolikosti i očuvanja okoliša, već i važan gospodarski element koji generira radna mjesta i doprinosi razvoju lokalnih zajednica“.
Kroz aktivnosti koje provode zajedno s lokalnim zajednicama, stručnjacima i institucijama, žele dodatno osvijestiti javnost o važnosti šuma te potaknuti aktivno sudjelovanje građana, osobito djece i mladih, u njihovoj zaštiti. „Šume su naše zajedničko nasljeđe i odgovornost, stoga čuvajmo ih za generacije koje dolaze.“
Kao jedna od najšumovitijih članica Europske unije, Hrvatska u kontekstu bioekonomije temeljene na prirodnim resursima ima i izazove i prilike. Klimatske promjene povećavaju rizike od suše, štetnika i šumskih požara, što može smanjiti proizvodne kapacitete i povećati troškove gospodarenja, a istovremeno zelena tranzicija i rast potražnje za obnovljivim materijalima otvaraju nove tržišne prilike.
Površina Hrvatske obrasla šumama
Više od 49 posto kopnene površine Hrvatske obraslo je šumama i šumskim zemljištem, od čega je 95 posto prirodnih. Prirodnost šuma ogleda se u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u očuvanim šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama i strukturi sastojina. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije. Treba istaknuti i kako su očuvane i prirodne šume temelj za proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode. Njihove temeljne vrijednosti opstaju upravo zahvaljujući stručnom gospodarenju šumama.
„Želimo osvijestiti javnost, od najmlađih do najstarijih uzrasta, kako su šume obnovljiv prirodni resurs i nacionalno blago. One su izvor pitke vode, čistog zraka, bioraznolikosti, stabilne klime, lijepoga krajobraza i drvne mase. Osiguravaju različite plodove i sirovine te turističke, rekreativne i zdravstvene usluge, koje se sve mogu koristiti na održiv način za dobrobit zajednice. Takve benefite mogu osigurati samo zdrave i ekološki stabilne šume. Od nizinskih šuma hrasta lužnjaka na istoku Hrvatske, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Otocima, svaka šumska sastojina ima pozornost šumara i njome se upravlja stručno i na društveno odgovoran način“, poručuju iz Hrvatskih šuma.
Šume su naše zajedničko blago i zajednička odgovornost. Njihova snaga ovisi o našoj brizi, znanju i predanosti. Zajedno djelujući, šumari, institucije i građani, možemo osigurati da hrvatske šume ostanu zdrave i produktivne za današnje i za generacije koje dolaze.
