Pčelari na proljeće očekuju puno bijelih cvjetova u bagremarima. Bačvari traže bagrem tvrdog i pravilna rasta. Što čvršći, štajunani bagrem žele i vinogradari. Invanzivan alohton, a vrlo koristan.
Kako objašnjava Danijela Poljuha iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, bagrem je u Europu stigao 1601. godine zahvaljujući botaničaru i liječniku Jeanu Robinu, koji je prvo stablo posadio na dvoru Henrika IV. Isprva korišten kao ukrasna biljka, kasnije je služio za obnovu tla, proizvodnju kvalitetnog meda te u drvnoj industriji. Međutim, zbog otpornosti i sposobnosti brzog širenja, danas potiskuje autohtone vrste.
Ova invazivna vrsta se vrlo brzo širi na različitim staništima. Dobro podnosi sušu, a vrlo je često nalazimo uz rubove cesta i šuma. Stvarajući guste populacije potiskuje domaće autohtone vrste oduzimajući im svjetlo, prostor i hranu, pojašnjava Poljuha.
Bagrem i pčele
Bijeli grozdasti cvjetovi bagrema mame pčele. Pčelari ga jako vole no nisu zadovoljni svakog proljeća. S nestrpljenjem iščekuju cvatnju bagrema, ali vremenske prilike često negativno utječu na medenje.
Petar Radovan, pčelar i glavni urednik Istrameta ističe kako na medenje bagrema najviše utječe zima. Ove godine vegetacija je krenula ranije, što je već u travnju, umjesto u svibnju, dovelo do cvatnje. Promjenjivo vrijeme i temperaturne oscilacije rezultirale su slabijim medenjem, a prinosi su se razlikovali ovisno o mikrolokacijama – od 10 do 25 kilograma po košnici, pojašnjava Radovan.
Drvo bagrema – idealno za bačve i vinograde
Bagrem je visokopozicionirano drvo za bačve. Vrlo je podatan, lako se kala, savija, oblikuje i pretvara u posudu za vino. U bačvi od akacije ne – dobro vino postaje bolje.
Bačvar Dalibor Frančula pojašnjava kako je drvo zahvalno za obradu, ali zahtijeva dugotrajno sušenje. Njegova upotreba u bačvarstvu je značajna jer ne oslobađa previše tanina i boje, čime doprinosi kvaliteti vina, govori Frančula.
Bagremov palun – ko je usićen u pravoj luni može trajati koliko loze. Vinogradarima treba na tisuće paluna, istina koriste se i metalni, ali za sada su bagremovi nezamjenjivi.
Mario Peršurić, vinogradar i vinar, govori kako pravilno odabrani bagremovi stupovi mogu trajati koliko i sama loza. Unatoč modernim metalnim stupovima, bagremovi ostaju nezamjenjivi zbog svoje stabilnosti i čvrstoće.
Kad nam je stigao iz Pariza prije više od 400 godina, a danas zakorovio velike površine onda ga valja maksimalno iskoristiti.
Osim u industriji, bagrem sve više privlači pažnju znanstvenika. Porečki Institut provodi istraživanje u suradnji s međunarodnim timovima kako bi ispitao mogućnost njegove primjene u farmaciji. Utvrđeno je da ekstrakti bagrema sadrže više od 60 korisnih fenolnih spojeva, uključujući katehine i elagitanine, koji djeluju kao antioksidansi i antibakterijska sredstva.
Bagrem je stablo s brojnim primjenama – pčelari ga cijene zbog meda, drvna industrija zbog čvrstoće, a vinogradari zbog otpornosti. Iako invazivan, njegova ekonomska i ekološka vrijednost ne može se zanemariti. Njegova budućnost leži u pametnom upravljanju i maksimalnom iskorištavanju njegovih korisnih svojstava.
