Međunarodni dan močvarnih područja koji se obilježava 2. veljače dobar je povod za prisjetiti se da Istra ima jedno takvo blago – Palud.
Riječ je o prirodnoj depresiji u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanja vode s okolnih brda i zaravni i iz izvora na sjevernoj strani, pretvorila u močvaru.
Najveća prirodna vrijednost tog zaštićenog područja je močvarno područje samog Paluda koje predstavlja jedinu priobalnu močvaru na području Istre i kao takvo je vrlo važno stanište za ptice, ali i mnoge druge vrste koje obitavaju u ovakvim staništima.
Inače, Palud obuhvaća obalni prostor od uvala Bačvice i Cisterna na sjeveru do rta Damjan na jugu i to je područje posebnog ornitološkog rezervata. Osim toga, u kopnenom dijelu obuhvaća obradive površine i mediteranska šumska staništa u kojima dominira hrast crnika.
Izazovi brige o Paludu
Paludom skrbi Javna ustanova Natura Histrica. Stručni suradnici Sandro Dujmović, Luka Meštrović i Svjetlana Lupret-Obradović kažu kako su izazovi s kojima se susreću u upravljanju takvim područjem mnogobrojni.
„Kao prvo, sve močvare su izrazito eutrofne, što znači da u njima ima jako mnogo organske tvari koja se taloži na dnu i postupno zatrpava samu močvaru. Usto, dolazi do zarastanja rubnih dijelova visokom vegetacijom pa se otvoreno močvarno stanište vremenom izgubi. Nekada je lokalno stanovništvo kosilo trsku i koristilo močvaru te tako održavalo postojeće stanje. Budući da je močvara prirodno, podzemnim putem i umjetno prokopanim kanalom, spojena s morem, a padaline nisu redovite kao nekada, voda u močvari je sve slanija i kao takva nepogodna za neke vrste koje ovdje obitavaju. Taj je problem naročito izražen za vrijeme dugih toplih i sušnih ljeta kada se Palud gotovo isključivo prihranjuje morskom vodom“, navodi Dujmović.
No ističe da zaslanjena plitka staništa odgovaraju drugim vrstama, poput vlastelice koja ovdje vrlo uspješno gnijezdi zadnjih par godina.
Važnost močvara
Izuzetno je važno očuvati močvarna područja. Naime, močvare su iznimno vrijedna staništa i središte su bioraznolikosti biljaka i životinja te se često uspoređuju s tropskim kišnim šumama. Velika količina hrane privlači i organizme koji nisu usko vezani za močvaru.
Kako povodom Međunarodnog dana zaštite močvarnih područja ističe Ministarstvo zaštite okoliša, vlažna staništa su ključna za ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti – ona su temelj održive budućnosti za ljude i prirodu.
Močvarna staništa su prirodno rješenje ublažavanja klimatskih promjena i pružaju višestruku dobrobit – močvarna staništa ublažavaju poplave i suše, pružajući stanište tisućama biljnih i životinjskih vrsta.
Upravljanje močvarama mora biti mudro i one se trebaju koristiti na održiv način kako bi očuvali ove izuzetno važne ekosustave.
Izgubljena i degradirana močvarna područja mogu se i trebaju obnoviti kako bi se oživjela bogata biološka raznolikost i ekosustavi koji održavaju život.
Velike prijetnje za Palud
„U prošlosti su ljudi održavali okolne odvodne kanale te se sva voda iz okolnih područja slijevala u močvaru. Danas su mnoga polja zapuštena i kanali više ne postoje tako da nedostaje nekadašnji režim dotoka vode“, pojašnjava Dujmović.
Upravo su zato s Hrvatskim vodama započeli obnovu nekih kanala kako bi doveli slatku vodu u močvaru i povećali raznolikost staništa, ali i smanjili mogućnost poplava na okolnim područjima.
Veli kako je pritisak turizma sve veći i tu trebamo biti oprezni i mudro upravljati turizmom i posjećivanjem. Jedan od problema je i bespravna gradnja te obavljanje djelatnosti bez zakonom propisanih dopuštenja.
Nažalost, kroz kanal u močvaru iz mora dolazi mnogo otpada, tako da svake godine organiziraju akcije čišćenja. Da bi se smanjio ulazak krupnog otpada u močvaru, na izlaznom spoju s morem postavljeno je veliko kamenje i konstruiran bazen, na koji se nastavlja početni dio kanala u obliku slova S, na čijem je kraju rešetka na kojoj se zadržavaju krupniji komadi naplavljenog otpada.
„Kako bismo što bolje skrbili o području, redovito smo prisutni na terenu i pratimo stanje, promatramo i bilježimo ptice, surađujemo sa znanstvenim i stručnim institucijama i organizacijama civilnog društva, pratimo razinu površinskih i podzemnih voda, nastojimo što više surađivati s lokalnim stanovništvom, Gradom Rovinjem – Rovigno i ostalim dionicima koji mogu pomoći oko održavanja povoljnog stanja i/ili su korisnici prostora. Naši djelatnici, čuvari prirode, redovito obilaze područje te paze da se poštuju pravila ponašanja“, napominje Dujmović.
Važnost Paluda svakako je i prilika za bijeg u prirodu i na osamu te uživanje u tom području, posebno za ljubitelje ptica koji ih ondje mogu promatrati, ali i za sve ljubitelje prirode koji žele pobjeći od gradske vreve.
