„Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života!“ poznata je izjava znanstvenika Alberta Einsteina. Samo deset posto biljaka cvjetnica oprašuje se vjetrom, dok su za sve ostalo zaslužni insekti od kojih većinu čine upravo pčele. Možda je to jedna od važnih činjenica koju vrijedi istaknuti povodom Svjetskog dana pčela, 20. svibnja.
Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, a ne bi bilo ni ljudi. Pčele su zaslužne za većinu bioraznolikosti na našem planetu, a 70 posto hrane koju koristimo nastaje upravo njihovim oprašivanjem.
Svijest o važnosti pčela
Kako bi se podigla svijest o važnoj ulozi pčela u ekosustavu, svake godine 20. svibnja obilježava se Svjetski dan pčela. Cilj inicijative koju su pokrenuli Ujedinjeni narodi je educirati javnost o prijetnjama s kojima se pčele suočavaju te važnosti njihovog očuvanja.
U Hrvatskoj danas brojimo 443 tisuće registriranih pčelinjih zajednica, a s onima koje nisu evidentirane brojka dolazi do oko 500 tisuća. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko osam do deset tisuća tona meda. U Istri se brojka kreće od 12 do13 tisuća pčelinjih zajednica s kojima radi oko 420 pčelara.
Ono u čemu je pčelina zasigurno najveća važnost u prirodi je oprašivanje biljaka čije cvjetove obilazi prilikom skupljanja nektara. U tom segmentu pčelinog djelovanja se nalazi nešto što zasigurno djeluje na cijeli biljni i životinjski svijet. Bez značajne pomoći pčela, ne bi bilo niti većine poznatih biljaka, kako onih nama manje zanimljivih pa sve do onih čije plodove jedemo.
Mnogi od lijekova, i konvencionalni i alternativni, potječu od oprašenih biljaka. Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. U Europskoj uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.
Širom svijeta postoji 20.000 vrsta pčela, a oko 250.000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30 posto, tako da bi bez njih mnoge vrste voća i povrća postale deficitarne i skupe.
Pčele su zbog mnogih vanjskih utjecaja ugrožene
Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Statistike ukazuju da se broj pčela smanjio za 50 posto na svjetskoj razini, a vodeći svjetski autoriteti sa zabrinutošću prate što se zbiva s pčelama. Neke pretpostavke kažu da pčele nestaju zbog smanjenja biljka cvjetnica koje su važna kariku u pčelinjoj prehrani. Isto tako, čovjek je sve više područja zasijao s monokulturama, a time prouzročio i velika iskrčivanja šumovitih područja i uništavanju prirodnih livada.
Obilježavanje važnog datuma
Edukacija je od izuzetnog značaja što nam potvrđuje i predsjednik udruge pčelara Nediljko Landeka koji smatra da su djeca i mladi oni koje treba učiti o važnosti pčela: „Želimo ih odmalena učiti koliko su pčele vrijedne i važne, a uz to istaknuti i važnost meda u svakodnevnoj prehrani“.
Iako su pčelari ovih dana zauzeti u svojim pčelinjacima volonteri njihove udruge nađu vremena i za druge aktivnosti te se rado odazivaju pozivima udruga, dječjih vrtića i ostalih zainteresiranih i prezentiraju važnost pčela danas. Tako je bilo i na Brijunima gdje su u sklopu događanja Brijuni na dlanu edukacijom djece obilježili Svjetski dan pčela.
Sve što možemo učiniti, trebamo učiniti odmah – naše uredne vrtove učiniti pravim staništima za oprašivače jar ako nam oni nestanu, više ih ne možemo vratiti. Stoga je neophodno odgoditi košnju kako bi se pčelama dala prilika da se nahrane jer je naša odgovornost zaštititi ih i osigurati im sigurno okruženje. A dovoljno je i postaviti kućice za kukce u svoje vrtove ili teglice s biljkama na balkone i prozore.
