Zelena Istra ove godine obilježava 30 godina djelovanja, tijekom kojih je izrasla u jedan od najaktivnijih aktera za zaštitu okoliša, javno dobro i građansku participaciju u Hrvatskoj. Udruga je kroz tri desetljeća dokazala da upornost, zajedništvo i aktivno uključivanje građana mogu donijeti stvarne promjene.
Zelena Istra je neprofitna udruga građana koja se zalaže za zaštitu okoliša i prirodnih bogatstava te društvenu pravdu. Već 30 godina Zelena Istra aktivno sudjeluje u izgradnji demokratskog, solidarnog i okolišno održivog društva. Među ključnim ciljevima Zelene Istre su održivi razvoj i okolišna demokracija.
Udruga je tijekom tri desetljeća izrasla u simbol upornosti, solidarnosti i predanosti zaštiti okoliša i javnog dobra. Osnovana 1995. godine, u vremenu kada su klimatske promjene bile još daleka prijetnja, a građanske inicijative rijetkost, postala je prepoznatljiv glas za održivi razvoj, transparentnost i aktivno sudjelovanje građana u odlučivanju.
Tijekom godina, Zelena Istra je provela na stotine projekata, kampanja i radionica, zaprimila tisuće poziva na Zeleni telefon, pokrenula Društveni vrt Gregovica i Radionu Re-Geppetto, poticala sudioničke modele upravljanja. Aktivno je stajala uz građane u obrani javnog interesa, često i onda kada to nije bilo lako ni popularno.
Najveći dosadašnji uspjesi u radu Zelene Istre
„Teško je sažeti tri desetljeća borbe, upornosti i zajedništva“, kaže nam predsjednica Zelene Istre, Irena Burba.
„Od samih početaka 1995. godine, kada se civilno društvo u Hrvatskoj tek rađalo, naš je cilj bio pokazati da građani imaju pravo i moć sudjelovati u odlukama koje oblikuju njihov okoliš i zajednicu. Ako moram izdvojiti ono na što sam osobno najponosnija, to je povjerenje zajednice. Ljudi nas doživljavaju kao svoje saveznike – kao glas koji govori u njihovo ime. To je nešto što se ne stječe lako, ali nam daje smisao i snagu“, dodaje.
Ističe konkretne rezultate: „Zeleni telefon, koji smo pokrenuli 1998. godine i koji već 26 godina svakodnevno pomaže građanima, Radiona Re-Geppetto, prva popravljaona u Istri, Društveni vrt Gregovica, koji okuplja građane svih generacija, naš doprinos razvoju Društvenog centra Rojc i Saveza udruga Rojca, a tu je i Radna grupa za civilni nadzor nad Kaštijunom, koja je otvorila put većoj transparentnosti i uključivanju građana u praćenje rada javnih poduzeća“.
Posebno je ponosna na njihove kampanje od kojih je svaka bila borba za javno dobro:
„Zaustavimo Plomin C”, „SOS za Jadran”, „Stop Družba Adriji”, „Ne damo naše autoceste”, „Javno je dobro”, „100% naše more i obala”, „Za Lungomare”, „Volim Pulu – za Muzil”…
„Te kampanje su zaustavile štetne projekte, ali su i osnažile građane da vjeruju u vlastitu moć“, ističe Burba.
Izazovi danas
Burba kaže kako su danas njihovi izazovi možda drukčiji, ali nisu manji nego nekad: „Klimatske promjene, pritisak na prostor, problemi s otpadom – to su teme koje svakodnevno osjećamo. No jednako zabrinjava i smanjivanje prostora za djelovanje civilnog društva“.
Sve je više prikrivenih oblika pritiska, ističe: od smanjenog financiranja, preko ignoriranja prijedloga organizacija, do tzv. SLAPP tužbi koje imaju za cilj ušutkati aktiviste.
„Mi, naravno, ne odustajemo – umreženi smo sa srodnim organizacijama kroz Zeleni forum i Zagovaračku mrežu i zajedno nastavljamo biti tvrdoglavi i uporni“, naglašava Burba.
Vrijedan „green dream team“
„Green dream team” Zelene Istre čini šestero zaposlenih – Ivan, Dunja, Nina, Marko, Andrea i Irena.
„Iako nas je malo, naš radni elan i predanost nadoknađuju sve. Često kažem da su mi kolege poput druge obitelji – međusobno se podržavamo, nadopunjujemo i zajedno pretvaramo ideje u stvarnost. Zajedno smo stajali uz građane u obrani javnog interesa, i kad je bilo teško i kad nije bilo popularno. Raditi u civilnom sektoru je vrlo izazovno i financijski nepredvidivo, ali s druge strane jako kreativno i ispunjavajuće jer znaš da radiš za javno dobro, za promjene, za okoliš i prirodu koja nema svoj glas“, govori Burba.
Ističe i brojne volontere bez kojih ne bi mogli ostvariti sve što rade, a koji godišnje odrade više od 1200 volonterskih sati; u Društvenom vrtu Gregovica, u Radioni Re-Geppetto, u kampanjama, akcijama i događanjima.
„Njihova energija i predanost su neprocjenjivi“, naglašava.
Svijest građana sve veća
Zanimalo nas je koliko se u proteklih 30 godina mijenjala svijest građana o važnosti zaštite okoliša. Prema riječima Burbe, tada su o klimatskim promjenama govorili samo rijetki znanstvenici i entuzijasti, a većina ljudi ih je doživljavala kao nešto apstraktno i daleko.
„Znanstvena zajednica, okupljena oko prvih izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), već je tada upozoravala da će nastavak rasta emisija stakleničkih plinova dovesti do porasta globalne temperature, ekstremnih vremenskih pojava i poremećaja ekosustava“, kaže, no napominje kako je trebao proći niz godina, niz velikih IPCC izvještaja, da to što su znanstvenici upozoravali postane naša svakodnevica.
„Danas više ne govorimo o mogućim scenarijima – živimo posljedice. Svjedočimo sve češćim sušama, poplavama, olujama, gubitku brojnih biljnih i životinjskih staništa, pa i promjenama koje pogađaju našu svakodnevicu – poljoprivredu, opskrbu vodom, zdravlje.
Ta stvarnost promijenila je i svijest građana. Danas ljudi puno jasnije razumiju povezanost između okoliša, kvalitete života i društvene odgovornosti. Sve je više onih koji se informiraju, reagiraju, sudjeluju u raspravama i bore za očuvanje prostora u kojem žive. Naravno, pred nama je još mnogo posla, osobito u edukaciji mladih, koji moraju postati nositelji budućih promjena, ali u usporedbi s prije trideset godina, svijest o važnosti zaštite okoliša je neusporedivo veća“, ističe Burba te zaključuje:
„Iako se ponekad čini da promjene dolaze sporo, činjenica da su se građani osnažili i da danas aktivno traže svoje mjesto u procesima odlučivanja – za mene je najveći znak napretka i razlog za nadu“.
Borba za javno dobro
Danas se građani bore s radom Kaštijuna, izgradnjom kamenoloma Vidrijan… zanimalo nas je koliko su te borbe uspješne i smislene i ima li naznaka pozitivnih ishoda.
„Svaka borba za javno dobro ima smisla – čak i kada se čini da rezultati izostaju. Ništa se ne mijenja preko noći, ali upornost i zajedništvo donose promjene“, kaže Burba i dodaje kako primjer Kaštijuna pokazuje da su građani i udruge od početka bili u pravu te da su njihove primjedbe bile utemeljene: „Godinama smo upozoravali na probleme, a danas zahvaljujući Radnoj grupi za civilni nadzor postoji veća transparentnost i otvoreniji dijalog između građana i institucija. No i dalje nismo zadovoljni rezultatima te se građanska borba nastavlja još intenzivnije. Građani koji žive s posljedicama nekog projekta nemaju opciju odustati. Zanimljivo je da i kad se nude rješenja u vidu otvaranja kompostana, sortirnica, bio-plinskih postrojenja – nedostaje političke volje da se takve stvari realiziraju. Slično je i s borbom protiv kamenoloma Vidrijan i drugim inicijativama – svaka akcija, svaki otpor, svaka javna rasprava pomiče granice“
U inicijativi 100% naše – upozoravali su da prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Uspjeli su u dobrom dijelu promijeniti Zakon i osigurati slobodan pristup pomorskom dobru – ali u cijeloj toj kampanji građani su i educirani i osviješteni o pitanjima pomorskog i javnog dobra i to je velika vrijednost svih kampanja – informiranje, edukacija, promjena, smatra Burba i kaže kako su u tom trenutku građani više nisu pasivni promatrači, nego aktivni sudionici u odlučivanju.
„Zelena Istra danas je svjesna izazova koji stoje pred civilnim društvom i okolišnim organizacijama: smanjenje prostora za djelovanje, različiti oblici represije i financijskih prepreka. No, zahvaljujući solidarnosti i suradnji unutar mreža poput Zelenog foruma i Zagovaračke mreže, Zelena Istra nastavlja odlučno i s hrabrošću. Ova obljetnica nije samo pogled u prošlost, već i snažan poticaj za budućnost – za nastavak rada na zaštiti okoliša, promicanju demokracije i jačanju građanskog aktivizma“, napominje Burba na kraju.
