Iako su se tijekom povijesti njegov izgled i funkcija mijenjali, a preživio je i veliki požar te bombardiranje, pulski Augustov hram i danas ponosno stoji nasred Foruma. Sadašnji Forum u Puli nekad je bio Antički forum i glavni trg toga vremena. Uz Gradsku palaču krasi ga i Augustov hram izgrađen u Augustovo vrijeme kad je po gradu krenula najveća romanizacija.
Pretpostavlja se da je njegova datacija između 2. godine prije Krista i 14. godine poslije Krista. Hram je posvećen božici Romi i božanskom Augustu. On je bio prvi car i prihvatio je da ga se za života štuje kao božansko i stvorio je carski kult koji su njegovi sljedbenici štovali. On je praktički bio jedan od bogova, a hram je izgrađen da bi ojačao tu carsku moć i carsku državu.
Hram uništen u bombardiranju
Mi smo ga obišli uz stručno vodstvo Aske Šopar iz Arheološkog muzeja Istre u sklopu
programa Dani europske baštine. Kako nam je rekla, hram ima četiri stupa sprijeda, dva s
boka te otvoren prednji dio, a nalazi se na uzvišenom postolju kojem se pristupa stepeništem. „Ta je strana najviše stradala bombardiranjem, ali i za vrijeme požara, početkom 17. stoljeća. Potom je prilično loše rekonstruiran, to nije rađeno autentično. Naime, sama građevina rađena je u monumentalnoj tehnici tako što su blokovi istarskog vapnenca slagani kao i Arena.
Jako su precizno priljubljeni tako da nije bila potrebna žbuka. A rekonstrukcija je nekvalitetno napravljena, povezana žbukom“, rekla nam je Šopar.
Prof. Mario Mirabella Roberti zaslužan je za zaštitu i obnovu Augustovog hrama nakon
velikog oštećenja koje je prouzročilo bombardiranje Pule 3. ožujka 1945. godine. Roberti je
12 godina bio ravnatelj Kraljevskog muzeja Istre. Posebno se istaknuo u radovima oko zaštite najznačajnijih pulskih spomenika od zračnih napada tijekom Drugog svjetskog rata te njihove rekonstrukcije nakon oštećenja. Između ostalog, uspješno je koordinirao radove na obnovi Augustovog hrama. Roberti je gotovo do kraja života proučavao i objavljivao radove s područja arheologije, a napisao je i objavio dvije iznimno vrijedne publikacije za Pulu, „Pulska Arena“ i „Pulska katedrala“.
Žrtvenik u hramu
Doznali smo da je svaki hram, dok je imao funkciju, u sebi imao i jedan žrtvernik i tu su se
prinosili darovi; ulje, med, životinje, čime se umiljavalo bogovima, a s prednje strane je bio
malo niži žrtvenik gdje su se palila eterična, mirisna ulja. Hramovi su u to vrijeme imali
religioznu funkciju. Ljudi su tada vjerovali u više bogova, tako da su različiti hramovi bili posvećeni različitim bogovima. „Koncept je bio takav da je ovo bio taj neki religiozni dio foruma, malo naprijed je bio trgovački dio i nalazile su se bazilike i razni trjemovi te razne radnje, a ovdje se odvijao i nekakav politički dio života. Tako da je ovo bio trg gdje su svi se okupljali te su se politika, društvo i religija se spajali“, pojasnila je Šopar.
Prenamjena hrama Nakon što je početkom, 17. st izgorio zapadni dio, krov te prednji dio hrama, napravile su se preinake i stavio se krov sa crijepom.
Sredinom 18. st., nakon rekonstrukcije, hram je pretvoren u žitnicu, a nakon toga, oko 1766. godine pretvorili su ga u skladište arhivskih spisa za općinu. Tada on dobiva tri kata, produžuje se njegov prednji dio – ulaz se produžuje naprijed da bi dobili više prostora i on poprima oblik mletačke palače. U prizemlju su bila mala vrata, a na katovima prozori te u jednom trenutku hram ima prizemljenje i dva kata. Tek u 19. stoljeću, kratko pred vladavinom Francuza, počinje skupljanje kamenih spomenika unutar same građevine, što traje negdje do 1919. godine i onda je ponovo krenula rekonstrukcija hrama. Slijedi drugi svjetski rat, a kako je hram donekle bio i zaštićen, nije skroz stradao. Naime, bio je zaštićen trostrukom ogradom od jelovih greda. Elementi tog pojasa bili su međusobno povezani stupovima i dijagonalama, pričvršćenim željeznim vijcima, tako da je gornji dio građevine bio zatvoren u čvrstu konstrukciju. Međutim, to se pokazalo nedovoljnim i hram je 1945. godine pogođen u savezničkom bombardiranju te je najviše stradao prednji dio, napis koji ga je krasio je djelomično izgubljen, no onda slijedi i obnova, uređuje se stepenište i vraća se originalni izgled hrama.
Stalni postav unutar hrama
U njegovoj unutrašnjosti 1968. godine otvorena je izložba, stalni postav koji uz manje
promjene stoji i do danas. Arheološki muzej Istre se već godinama priprema se za stalni
postav, tako da će veći dio kamenog materijala preći ondje. „Srećom Pula je bila popularna raznim putopiscima, grafičarima, autorima, slikarima, koji su u to vrijeme djelovali i znali su tu zalutati pa imamo razne grafike od Klarisoa, od Antonija Paladija te raznih drugih autora koji nam donose prikaz kako je sve to nekada izgledalo. Nekad je to i malo uljepšano i izmijenjeno, ali ipak nam daje neku predodžbu kako je građevina izgledala“, ispričala je Šopar.
U Augustovom hramu može se vidjeti razna kultura donesena s Foruma i okolice, razne glave, spomenici i neki dijelovi spomenika, carske skulpture, dio fontane… ulaznica je dva eura i posjetitelji ga obilaze i van turističke sezone. Njegovo je pročelje pozornica brojnim nastupima tijekom ljeta i pruža impresivan pogled na njegov ulaz i stupove koji ga krase.
