Prikazi životinja sa fresaka i mozaika iz antičkog svijeta – ptica, veprova, pasa, koza, paunova, konja, škorpiona, morskih pužića… mogu se vidjeti u izložbi pod nazivom „Životinje u Antici“ autorica Đeni Gobić-Bravar i Vjekoslave Sošić Žuža u Galeriji C8 u ulici Carrarina 8, u Puli.
Izložba donosi zanimljive, ponekad vrlo neobične priče o prisutnosti životinja u ljudskom životu od prapovijesti do danas.
Životinje u raznim segmentima ljudskog života
„Životinje su oduvijek bile prisutne u ljudskom životu, najprije su bile važne kao izvor hrane kada su koze, ovce, svinje i perad uzgajani adi mesa, mlijeka i drugih proizvoda. Lov je bio još jedan značajan izvor hrane, ali i oblik zabave te zarade, s obzirom na to da je divljač bila vrlo skupa. U prehrani su važnu ulogu imale ribe i školjke, koje su se osim pecanjem, dobivale i uzgojem u ribnjacima. Životinje su također bile prisutne u kućanstvima kao ljubimci, osobito psi i ptice koje su lijepo pjevale ili imitirale zvukove. Osim toga, korištene su i u predstavama i ritualima – predstave s egzotičnim životinjama bile su izrazito popularne, iako su nažalost završavale njihovim ubijanjem, nakon čega se meso često dijelilo građanima. Životinjama su se pripisivale i nadnaravne moći; promatranjem njihova ponašanja ljudi su pokušavali protumačiti prirodne pojave i predvidjeti budućnost“, govori nam Đeni Gobić Bravar, kustosica iz Arheološkog muzeja Istre.
Kako nam je rekla, izložba prikazuje mnogobrojne antičke predmete s prikazima životinja koji se čuvaju u Arheološkom muzeju Istre. Radi se o predmetima iz razdoblja rimske vladavine Istrom, od sredine 1. stoljeća pr. Kr. do 6. stoljeća: „Kroz ove predmete želimo ispričati kratke priče o životinjama čiji su prikazi pronađeni u Istri, kao i priču o njihovoj važnosti u antici“.
U Arheološkom muzeju imaju prikaz raznih životinja o kojima su htjeli ispričati priču iz perioda antike u Istri te su sukladno tome odabrali predmete za izložbu.
„Često se smatralo da su životinje poveznice s bogovima, posebno ptice koje lete na nebu i nekako su im bliže, a često se smatralo da imaju mogućnost predviđanja budućnosti. Vjerovalo se i da određene životinje svojim ponašanjem mogu pokazati kako će se mijenjati vrijeme što je bilo bitno radi usjeva, uzgoja životinja i hrane“, govori nam i dodaje kako se promatralo ptice i smatralo se da mogu predvidjeti kišu, kao i pčele, ježevi ili pak žabe.
„Za ptice se smatralo da mogu predvidjeti dobru ili lošu budućnost – ako su letjele s lijeva na desno prema osobi koja ih promatra smatralo se da nose nesreću, a ako su letjele u suprotnom smjeru, da donose sreću“, pojašnjava Gobić Bravar.
Bilo je u antici još mnogih vjerovanja poput onih da se pojava predatora noću na mjestima koja su smatrana svetima smatrala nesrećom i lošim znakom, dok su pijetlovi korišteni za predviđanje ratnih budućnosti: „Smatralo se da oni svojim ponašanjem mogu predvidjeti dobar ili loš ishod bitke tako da su sa sobom u bitku nosili kaveze s kokošima, a prije same bitke bi se kokoši nahranile. Ukoliko su gladno kljucale hranu smatralo se da je situacija povoljna i da je poželjno otići u bitku, a ako ne, trenutak bitke se odgađao“.
Poznata je priča o Klaudiju Supulferu koji se naljutio na kokoške i rekao da ako neće jesti, onda neka piju i bacio ih u more te izgubio bitku što je samo potvrdilo vjerovanje da su mogle predvidjeti budućnost.
Predstave sa životinjama
Predstave u amfiteatrima i kazalištima bile su znak moći kojima su bogati ili politički važne osobe na neki način dokazivale svoju moć narodu. Naime, u slučaju borbi kojima se uništavao neprijatelj naroda ili netko tko je narodu predstavljao opasnost, vidjeti predstavnika naroda koji je bio opasnost za mir da je pobijeđen u bitci, narodu je dao nadu za nadmoćnošću nad tom opasnošću.
Za te su se predstave koristili medvjedi, vukovi, a nerijetko i afričke te azijske životinje: pantera, tigar, lav, koje su za narod predstavljale opasnost – njihovim ubijanjem dokazivalo da imaju moć nad onim tko je neprijatelj čovjeka a postojala je mogućnost da se te životinje ispeku i narodu za jelo poklone besplatno.
Predstavnici naroda tako bi se umilili narodu i afirmirali svoju pol moć. Na izložbi se stoga mogu vidjeti dva zanimljiva prikaza pantera.
Životinje u ratu
Iako su se životinje u antici često koristile za rad, one su imale važnu ulogu i u ratu. To su, dakako, bili konji ali i slonovi. Zanimljivo je da su te velike i glasne životinje stizale kao napadači u antici: „Plašili su konje koji bi se razbježali i tako bi se onemogućila bitka. Čak su u bitku znali voditi jednog ili dva slona da naviknu konje na zvukove koje slon stvara tako da kad bi došlo do stvarne bitke, konji se ne bi uplašili“.
U ratu su se zbog istančanog sluha koristili i psi i guske jer su noću su mogli čuti zvukove napadača i alarmirali legiju.
Životinje su u antici, kao i danas, često bile kućni ljubimci. Uz one klasične koje ljudi drže i danas, zanimljivo je da su u to doba za kućne ljubimce držali i ribe, pa čak i murine. Jedna bogata žena svoju je ljubimicu toliko voljela da ju je kitila zlatnim nakitom!
U vrijeme antike korišteni su simboli da bi prikazali neke teme ili situacije pa su tako delfini bili simbol morskih božanstava i smatralo se da su izuzetno lijepa i dobroćudna bića tako da su ih štovali kao prijatelje ljudi.
Na izložbi se može doznati i priča o orlu koji je u početku bio samo simbol rimskih legionara, da bi s vremenom postao simbolom čitavog rimskog carstva, a tu je i škorpion koji je predstavljao horoskopski znak, a legija je štitila cara čiji je horoskopski znak bio upravo škorpion – tako je simbol cijele legije postao škorpion.
Svakako vrijedi posjetiti izložbu „Životinje u antici“ te pogledati, skenirati QR kodove i doznati još zanimljivih i neobične priče o životinjama u antici.
U suradnji s Udrugom „Kazalište, audiovizualne umjetnosti i kultura gluhih – Dlan“, izložba je dodatno obogaćena inkluzivnim pristupom pa skeniranje QR kodova omogućava praćenje tekstova na hrvatskom i međunarodnom znakovnom jeziku.
