Kako bi mlade zainteresirali za povijesne teme te ih potaknuli na istraživanje kulturne i povijesne baštine Pičanšćine, Zavičajno društvo Matka Brajše Rašana – Pićan djeluje već 12 godina.
„Povijest Pićna Povijest Pićna i Pićanšćine iznimno je bogata i vrijedna pripovijedanja jer je riječ o kraju marljivih i hrabrih ljudi koji su svojim radom oblikovali sadašnjost u kojoj danas živimo. To je prostor na razmeđi središnje i istočne Istre, obilježen težačkim životom, ali i snažnom duhovnom tradicijom, vezanom uz jedino istarsko biskupijsko središte koje se ne nalazi na zapadnoj obali“, kaže nam Kristijan Žgaljardić, tajnik Društva.
Pićan je stoljećima bio sjedište biskupije te mjesto iz kojeg su potekli znameniti ljudi – od putopisca Sebastijana Glavinića do preporoditelja Matka Brajše Rašana. „On je dio onoga bajkovitog istarskog krajolika koji i danas čuva tradiciju, govor i običaje svojih predaka.
Valorizirati tu višestoljetnu ostavštinu važno je kako bismo razumjeli tko smo i odakle dolazimo. Povijest nas uči odgovornosti, poniznosti i ustrajnosti – vrijednostima koje su potrebne i današnjem čovjeku“, dodaje Žgaljardić.
Područje djelovanja Društva
Zavičajno društvo Matko Brajša Rašan – Pićan osnovano je 2014. na inicijativu umirovljenog nastavnika i ravnatelja barbanske osnovne škole Lucijana Benkovića. Uz podršku prvenstveno Branka Ružića Benković je okupio nekolicinu zaljubljenika u povijest Pićna i Pićanšćine te održao prvu skupštinu u Lovačkom domu Kukurini. Udruga je pokrenuta s ciljem okupljanja Pićanaca širom svijeta oko lika tada nedovoljno istraženog narodnog preporoditelja Matka Brajše Rašana. Društvo je pri početku rada imalo tek devetero članova te je postepenim rastom do siječnja 2025. dostiglo preko pedeset članova.
Područje djelovanja Zavičajnog društva Matka Brajše Rašana – Pićan ponajprije obuhvaća središnju i istočnu Istru, prostor koji je povijesno, geografski i kulturno vezan uz Pićan, Pićance i Pićansku biskupiju. „To je naš temelj i ishodište djelovanja. Ipak, naše aktivnosti nisu ograničene samo na taj prostor. Djelujemo na području cijele Istre, a posebnu pozornost posvećujemo Puli kao studentskom gradu. Osim što mlade želimo zainteresirati za povijesne teme te ih potaknuti na istraživanje kulturne i povijesne baštine Pićanšćine, ali i djelovanja istarskih narodnih preporoditelja poput Matka Brajše Rašana, Šime Kurelića, Bože Milanovića i dr. smatramo da je upravo rad s mladima zalog očuvanja identiteta i baštine“, pojašnjava.
Kako kaže, interes mladih vidljiv je kroz rad Društva. Suradnja sa školama i studentima u Puli pokazuje da su povijesne i zavičajne teme i dalje privlačne mlađim naraštajima.
„Povijest nastojimo predstavljati živo i s radošću, jer upravo nas lokalna prošlost uči kako postati ljudi velikoga srca, sposobni činiti dobra djela“, veli Žgaljardić.
Ljubav prema zavičaju
Kristijan Žgaljardić, inače povjesničar, prošle je godine za rad na promicanju kulturne i povijesne baštine Pićna dobio zahvalnicu na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Pićna.
Njegova ljubav prema zavičaju započela je još u djetinjstvu, dok je s nonom i nonetom čuvao krave na obližnjim livadama i slušao njihove narodne predaje i pripovijetke. „Te su me riječi oblikovale više nego što sam tada mogao naslutiti. Kasnije se ta ljubav produbila kroz pisanje radova o Pićnu, Pićanšćini, Labinšćini i Pazinšćini te kroz proučavanje narodnih preporoditelja.
Posebno me nadahnjuje činjenica da su ljudi težačkoga kova, unatoč skromnim životnim okolnostima, bili kadri postati velikani koje povijest pamti. Želja mi je barem dijelom slijediti njihov primjer i potaknuti druge da čuvaju našu besedu, baštinu, pjesme i tradiciju“, zaključuje Žgaljardić.
Velik značaj lika i djela Brajše Rašana
Govori nam i o značaju Matka Brajše Rašana, po kojemu njihovo društvo nosi naziv: „Njegov je značaj i danas je velik jer je riječ o jednom od ključnih nositelja narodnog preporoda istarskih Hrvata. Ovaj naš Pićanac borio se za opstanak hrvatskog čovjeka u Istri u 19. i početkom 20. stoljeća – ne oružjem, nego perom, pjesmom i čovjekoljubljem“.
Kao melograf, glazbenik, tajnik i političar, zadužio je Istru i Hrvatsku trajnim kulturnim i društvenim doprinosom. Njegovo djelo nadilazi vrijeme u kojem je živio. Posebno je znakovito da se i danas uz budnicu „Lijepa naša domovino“ iz izvodi i budnica „Krasna zemljo, Istro mila”, a koju je uglazbio upravo Matko Brajša Rašan. Time njegovo ime i rad nastavljaju živjeti u javnom prostoru i kolektivnom pamćenju.
„Upravo zato smatramo da o Brajši i drugim preporoditeljima istarskih Hrvata treba govoriti jasno i ponosno, jer nam njihova nesebičnost, ustrajnost i ljubav prema narodu mogu biti primjer i danas“, naglašava.
Društvo Brajša još je 2015. godine pokazalo želju za kulturnim unaprjeđenjem pićanskog kraja pa je zato pokrenulo inicijativu za postavljenjem spomenika Brajši Rašanu u Pićnu. Općina Pićan i Županija Istarska podržale su inicijativu te je već iste godine postavljena bista tom poznatom Pićancu. Kasnije 2019. pokrenut je projekt povratka povijesne kapelice u Zajcima koja je prilikom izgradnje države ceste za socijalističkog režima uklonjena i nikad kasnije vraćena. Iste je godine uz podršku pićanskog dekanata postavljena i spomen ploča Boži Milanoviću na crkvi Svete Katarine koji je ondje službovao kao kapelan u ratnim godinama, od 1914. do 1917.
Brojni planovi članova Društva
Planiranih aktivnosti za rad i djelovanje Društva ima mnogo. Žgaljardić najavljuje kako ove godine posebnu pažnju posvećuju Vladimiru Nazoru, koji je svojim stvaralaštvom i rodoljubljem snažno obilježio Istru i hrvatsku književnost.
„Organizirat ćemo nekoliko izložbi posvećenih osebujnim krajevima Općine Kršan, kao i Nazorovu djelovanju, a za naše članove pripremamo edukativne lokalne izlete. Nastojimo spojiti znanstveni pristup, terenski rad i kulturne programe kako bismo baštinu približili što širem krugu ljudi“, istaknuo je.
