Jedini ornitološki park u Istri, Palud, nalazi se osam kilometara jugozapadno od Rovinja. Palud je prirodna depresija u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanja vode s okolnih brda i zaravni i iz izvora na sjevernoj strani, pretvorila u močvaru. Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa koji se diljem svijeta obilježava 2. veljače održao se vođeni obilazak posebnog ornitološkog rezervata Palud.
Područje Posebnog ornitološkog rezervata Palud obuhvaća obalni prostor od uvala Bačvice i Cisterna na sjeveru do rta Damjan na jugu. Osim toga, u kopnenom dijelu obuhvaća obradive površine i mediteranska šumska staništa u kojima dominira hrast crnika.
Kao najveća prirodna vrijednost ovog zaštićenog područja često se ističe močvarno područje samog Paluda koje predstavlja jedinu priobalnu močvaru na području Istre i kao takvo je vrlo važno stanište za ptice, ali i mnoge druge vrste koje obitavaju u ovakvim staništima.
Velik interes za obilazak Paluda
Odaziv na obilazak održan 7. veljače bio je vrlo dobar unatoč promjenjivim vremenskim prilikama, a interes sudionika izrazito velik.
“Sudionici su aktivno sudjelovali u obilasku, postavljali pitanja te pokazali posebno zanimanje za važnost močvarnih staništa, ptice koje obitavaju na Paludu i načine na koje se pojedinci mogu uključiti u očuvanje prirode. Reakcije su bile vrlo pozitivne, a posjetitelji su istaknuli da su tijekom obilaska dobili korisne informacije o bioraznolikosti i ulozi Paluda kao vrijednog prirodnog područja”, rekla nam je Katarina Perković, viša stručna suradnica u Javnoj ustanovi Natura Histrica.
Kako bi što više ljudi uživalo u blagodatima toga područja, za male skupine posjetitelja, ljubitelje ptica, Natura Histrica i inače organizira birdwatching, promatranje ptica. Naime, mnogi ljudi dolaze na to područje promatrati ptice samostalno, a imaju i upite za vođenjem po Paludu i organizirano promatranje ptica. Najčešće se radi o stranim državljanima budući da je takav oblik turizma u Hrvatskoj tek u povojima. Osim toga, provodi se i edukativni program za djecu predškolske i školske dobi, obilježavaju važni datumi u zaštiti prirode i provode edukativne akcije otvorene za širu javnost.
Uz stazu se nalazi promatračnica koja omogućava nesmetano promatranje ptica u prirodnom okruženju i ponašanju tijekom hranjenja, gniježđenja, odmaranja i socijalizacije. Ondje je i postaja čuvara prirode, s manjom stalnom izložbom fotografija ptica s Paluda.
Aplikacija GREWAPP za zaštitu Paluda
U sklopu međunarodnog projekta GREW – Governance of Wetlands in Italy – Croatia cross -border region, razvijena je mobilna aplikacija GREWAPP. “Projekt se provodi kroz program Interreg Italija–Hrvatska, a u kojem Javna ustanova Natura Histrica sudjeluje kao projektni partner”, dodala je Perković.
Aplikacija omogućuje aktivno uključivanje javnosti kroz građansku znanost, odnosno prikupljanje terenskih podataka važnih za praćenje stanja močvarnih staništa. Korisnici putem aplikacije mogu sudjelovati u evidentiranju opažanja povezanih s bioraznolikošću i okolišnim pokazateljima, čime se doprinosi boljem upravljanju i dugoročnoj zaštiti područja Paluda.
Močvare među najugroženijim ekosustavima na svijetu
Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa važno je naglasiti da su močvare među najvrjednijim, ali i najugroženijim ekosustavima na svijetu: “One imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, regulaciji vodnog režima, pročišćavanju vode i ublažavanju posljedica klimatskih promjena”, ističe Perković.
Kako nam je rekla, ovogodišnja tema Svjetskog dana močvarnih staništa “Močvare i tradicionalno znanje: slavljenje kulturne baštine”, dodatno ističe važnost suživota čovjeka i močvara. “Tradicionalna znanja i prakse lokalnih zajednica mogu značajno doprinijeti očuvanju močvara jer se temelje na dugogodišnjem razumijevanju prirodnih procesa i održivog korištenja resursa”, pojašnjava te dodaje kako je važno naglasiti i da degradacija močvara dovodi do gubitka staništa, ugrožavanja brojnih biljnih i životinjskih vrsta te narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva.
Područje Paluda vitalno je za lokalne zajednice i bioraznolikost
Zbog svoje iznimne prirodne vrijednosti i uloge u očuvanju bioraznolikosti, područje Paluda vitalno je za lokalne zajednice i bioraznolikost. Posebnim ornitološkim rezervatom proglašen je 2001. godine zbog raznolike i bogate ornitofaune koja područje Paluda uglavnom koristi kao područje za odmor prilikom migracija. Do sada je na Paludu zabilježeno oko 230 vrsta ptica, od čega 35 gnjezdarica.
„Specifičnost ovog područja je brakična močvara sa zanimljivom florom i faunom. Površina močvare značajno varira ovisno o količini padalina, isparavanju i prodiranju morske vode kroz krško podzemlje i kroz umjetno prokopani kanal, ali u prosjeku iznosi oko 20 hektara. Slatka voda u močvaru također prodire i iz okolnih izvora, uglavnom se prihranjuje sa sjevera gdje je i najrazvijenija trska“, govori nam Perković.
Međutim, močvara se suočava i s izazovima poput sedimentacije te prekomjerne intruzije morske vode i nedovoljnog priljeva slatke, što dovodi do nepogodnih uvjeta. „Klimatske promjene dodatno pojačavaju rizike: porast temperature, promjene u obrascima padalina, učestaliji ekstremi poput suša i poplave te oluje mogu narušiti ravnotežu vodnog režima i time utjecati na ekosustav močvare“, ističe Perković te zaključuje: „Palud ima i širu vrijednost za lokalnu zajednicu, jer doprinosi očuvanju prirodnih resursa, a ujedno predstavlja i prostor u kojem se isprepliću prirodna i kulturna baština, jer su močvarna područja kroz povijest bila dio života lokalnog stanovništva, pružajući resurse i oblikujući tradicionalne načine života“.
