U potrazi za održivijim rješenjima u poljoprivredi sve se više istražuju prirodni materijali koji mogu zamijeniti ili nadopuniti postojeća gnojiva. Među njima je i ovčja vuna. Znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča kroz projekt InoBioPov istražuju mogu li peleti ovčje vune postati vrijedna alternativa u organskoj proizvodnji.
U poljoprivrednoj proizvodnji sve se više istražuju održiva rješenja u gnojidbi, a jedno od njih je i primjena peleta ovčje vune. U sklopu znanstvenog projekta InoBioPov, koji provodi Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, provode se poljski pokusi, precizna mjerenja i laboratorijske analize kako bi se utvrdilo koliko su takvi peleti učinkoviti u proizvodnji povrća.
Prvi pokusi provedeni su i na imanju ekološkog proizvođača u okolici Pule, gdje su znanstvenici uspoređivali različite načine gnojidbe.
„Danas beremo naš posljednji pokus iz prve godine istraživanja na projektu u kojemu istražujemo učinkovitost peleta ovčje vune u organskoj gnojidbi. Na ovom pokusu kod ekološkog proizvođača Dorijana Siljana testirali smo četiri različita organska gnojiva i usporedili ih s peletima ovčje vune kako bismo vidjeli mogu li se oni ravnopravno usporediti s postojećim gnojivima“, pojasnila je voditeljica projekta Smiljana Goreta Ban iz Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča.
Dodaje kako je salata u pokusu dobro razvijena i spremna za berbu, a konačni rezultati pokazat će kakav je stvarni učinak različitih tretmana.
Precizna mjerenja prinosa i kvalitete
Berbom salate zaokružena je prva godina poljskih pokusa. No, samo prikupljanje prinosa tek je početak analize.
„Prikupljamo morfometrijske podatke, podatke o prinosu, obliku i težini glavice, kako bismo utvrdili stvarni prinos. Uz to smo uzimali uzorke tla koje ćemo analizirati na sadržaj važnih elemenata, pH vrijednost i druge parametre. Mjerili smo i fotosintetsku aktivnost biljaka te emisiju CO₂ iz tla“, objasnio je Dominik Anđelini iz Instituta.
Osim prinosa, analizira se i kvaliteta biljaka.
„Salate mjerimo kolorimetrom koji nam daje uvid u intenzitet boje. Na temelju tih rezultata možemo usporediti dobivene vrijednosti s drugim analizama i dobiti bolji uvid u stanje biljke“, rekao je Domagoj Šmit.
Biljke se uzorkuju nasumično iz sredine parcela kako bi uzorci bili reprezentativni, a svi rezultati na kraju će se statistički obraditi.
Uz to se mjeri i razina klorofila u listu.
„N-Tester je uređaj koji mjeri količinu klorofila u listu, što nam pomaže procijeniti opskrbljenost biljke dušikom. Iz tih podataka možemo zaključiti više o nutritivnom statusu biljke“, pojasnila je Anja Batel.
Tlo pokazuje dugoročni učinak
Osim biljke, znanstvenici detaljno analiziraju i tlo, jer upravo ono dugoročno pokazuje učinak pojedinog gnojiva.
„Sa svake pokusne parcele uzet ćemo prosječan uzorak tla koji ćemo usporediti s početnim stanjem. Uzimat ćemo i uzorke za analizu mikrobioma kako bismo pratili mikrobiološku aktivnost tla“, pojašnjava Anđelini.
Uzorci tla uzimali su se prije postavljanja pokusa i nakon berbe, a upravo usporedba tih analiza pokazat će kako različiti tretmani utječu na plodnost tla.
Pokusi traju više godina
Jedna sezona nije dovoljna za konačne zaključke. Zbog utjecaja vremenskih prilika i različitih uvjeta proizvodnje pokusi se u agronomiji provode kroz više godina.
„U istraživanjima u povrćarstvu, osobito na otvorenom, uvijek moramo imati barem dvije godine poljskog pokusa. Naš plan je sljedeće godine ponoviti sva ova istraživanja i dodatno ih proširiti, ovisno o rezultatima koje ćemo dobiti“, kaže Goreta Ban.
Pokusi će se nastaviti i kod projektnih partnera.
„U sljedeće dvije godine ponavljaju se pokusi kod partnera kako bismo anulirali efekt same godine. Na Institutu u Poreču imat ćemo i stacionarni pokus u kojem ćemo svake godine primjenjivati ista gnojiva, ali mijenjati kulturu u plodoredu. Tako ćemo moći pratiti dugoročan učinak peleta ovčje vune“, dodaje Anđelini.
Vremenski uvjeti utjecali na prinose
Poljski pokusi nikada se ne odvijaju u idealnim uvjetima. Ovu sezonu obilježile su hladnoće i snijeg, što je utjecalo i na razvoj salate.
„Vidljivo je da su prinosi nešto manji nego u našoj uobičajenoj proizvodnji. Zima je bila dosta hladna, imali smo i snijeg, što je utjecalo na razvoj biljaka. Ipak, na prvi pogled ne vidi se velika razlika između različitih načina gnojidbe“, rekla je Anita Valković s OPG-a Siljan.
Dodaje kako bi ovčja vuna mogla imati zanimljiv potencijal u ekološkoj proizvodnji.
„Mi se kao ekološki proizvođači uglavnom koristimo peletiranim organskim gnojivima, ali nastojimo ih dodatno obogatiti aminokiselinama i mikroorganizmima. Kada bi se ovčja vuna pokazala učinkovita, to bi bila svojevrsna mala revolucija jer bi se koristio materijal koji se danas sve manje upotrebljava“, kaže Valković.
Pokusi na više lokacija u Hrvatskoj
Projekt se ne provodi samo na jednoj lokaciji. Pokusi se odvijaju na različitim kulturama i u više dijelova Hrvatske.
„Trenutačno imamo četiri pokusa, dva na kupusu u Čakovcu i Poreču, jedan na salati u okolici Pule i jedan na grahu u okolici Karlovca“, kaže Anđelini.
Prema prvim zapažanjima, ovčjoj vuni treba više vremena da se razgradi i oslobodi dušik dostupan biljci.
„Kod kultura koje imaju veliku potrebu za dušikom, poput kupusa, vidljive su veće razlike u rastu i prinosu. Kod salate su te razlike manje uočljive, barem na prvi pogled. Konačne odgovore dat će detaljne analize biljnog materijala“, dodaje.
Analize u laboratoriju
Nakon prikupljanja uzoraka na terenu, slijedi njihova detaljna analiza u laboratoriju Instituta za poljoprivredu i turizam.
„Nalazimo se u laboratoriju za biljku, tlo i vodu gdje analiziramo uzorke tla. Određujemo količine važnih hranjivih elemenata poput dušika, fosfora i kalija, ali i pH vrijednost te sadržaj humusa kako bismo procijenili plodnost tla“, objašnjava Ana Milardović.
Osim tla, analizira se i biljni materijal kako bi se dobio uvid u njegov nutritivni i biokemijski sastav.
„Uzorci biljaka najprije se suše, zatim melju i pripremaju za analizu. Pomoću suvremenih laboratorijskih metoda određujemo različite spojeve poput aminokiselina, polifenola, fitohormona i organskih kiselina kako bismo dobili cjeloviti biokemijski profil uzorka“, kaže Milardović.
Među analizama koje se provode je i određivanje antioksidativne aktivnosti.
„Što je antioksidativna aktivnost veća, to je potencijalno veći i pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. U laboratoriju pratimo promjene boje u kemijskim reakcijama koje pokazuju prisutnost antioksidansa u uzorku“, dodaje.
Rezultati svih analiza bit će objedinjeni i statistički obrađeni kako bi se dobila cjelovita slika o učinku peleta ovčje vune na biljke i tlo.
Dugoročni potencijal ovčje vune
Iako su prvi rezultati ohrabrujući, znanstvenici ističu kako će tek višegodišnja istraživanja dati konačan odgovor.
Tek nakon nekoliko sezona pokusa i detaljne analize podataka bit će moguće procijeniti može li ovčja vuna postati održivo rješenje u organskoj gnojidbi i kakav utjecaj ima na plodnost tla, rast biljaka i prinose.
