Nemiri Pule koji su vrelo kulturnog identiteta grada i umjetnički nemiri koji oblikuju velike književne teme bili su okosnica Sa(n)jam knjige u Istri – Pulskog festivala knjiga i autora koji se od 28. studenog do 7. prosinca održao u Domu hrvatskih branitelja u Puli.
Sajam, koji je ove godine bio posvećen velikom pulskom dizajneru i majstoru fotografije Alfiju Klariću, sa središnjom temom Nemiri, otvorio je ovogodišnji počasni gost Boris Dežulović. Učinio je to na hrvatskom i mađarskom jeziku, u čast opravdano odsutnog počasnog gosta i prijatelja Sajma, Nobelovca Lászla Krasznahorkaija.
Nemiri kao tema ovogodišnjeg Sajma
„Naš grad je u vječnom nemiru. I mi smo u stalnim nemirima. Sajam je dijete svoga grada, od samih početaka nemiran, nastao u vatri kreativnosti 1995., dva mjeseca nakon završetka rata. Znamo da nemirne godine rađaju najbolje programe, a trudili smo se da i ove godine naše kreativne nemire ulijemo u naš program i da narednih deset dana pulski Sa(n)jam knjige u Istri bude naše utočište gdje će se u susretima između autora i naše publike ponovno, bez sumnje, stvarati brojna nova prijateljstva“ izjavila je Magdalena Vodopija.
Pulski Sa(n)jam knjige u Istri godinama podržava i Ministarstvo kulture i medija koji ga prepoznaju i podržavaju kao manifestaciju iznimnog, kvalitetnog i zanimljivog programa koja slavi knjigu i obraća se čitateljima svih generacija i gradi se uz puno strasti. Prema riječima Nevene Tudor Perković, predstavnice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i ministrice Nine Obuljen Koržinek, stavljajući hrvatske autore u međunarodni kontekst, povezuje ih i potiče na nova partnerstva i suradnje.
„Posebno dragocjeno je obraćanje mladoj, čak i najmlađoj publici, onoj kojoj se u nacionalnom programu ‘Rođeni za čitanje’ u Ministarstvu kulture i medija obraćamo, vjerujući da se ljubav prema čitanju gradi svakodnevno, od rođenja, malim jednostavnim koracima kako bi postali radoznali čitatelji i kompetentni posjetitelji književnih sajmova i festivala – poput Sa(n)jam knjige u Istri“, rekla je uoči svečanosti otvorenja 31. Sajma.
Sajam podržava grad i županija
„Sa(n)jam knjige u Istri jedan je od najvažnijih kulturnih događaja na našem poluotoku. Osim što su u njegovom središtu knjige, Sajam uvijek progovara o važnim društvenim temama, a ovogodišnja tema zaista pogađa u samu bit trenutka. Danas smo okruženi nemirima u svojim mikrosvjetovima, ali i u čitavom svijetu. No, pozivam vas da, barem ovih deset dana, sve naše nemire usmjerimo na stvaralaštvo, kreativnost, znanje i zajedništvo.“, rekao je župan Istarske županije Boris Miletić tom prilikom.
Na veliki pljesak svima koji već 30 godina organiziraju Sajam i omogućuju da Pula ima svoj Festival knjiga i autora, publiku je pozvao pulski gradonačelnik Peđa Grbin. „Knjiga je ove godine opasnija, provokativnija nego ikada, događa se da i zaštitari čuvaju književne promocije a da knjige ne bi uznemirile. Knjige trebaju biti provokativne, drugačije, moraju poticati na razmišljanje i raspravu, i biti baš takve kakve jesu, jer bez toga naše će društvo stagnirati i ostati tamo gdje jest“, izjavio je Grbin i svima poželio još barem tri desetljeća Sajma knjiga.
Vrhunci Sajma
U Pulu su došli turski pisac Burhan Sönmez kojeg zovu „turski Marquez“ , velika Dacia Maraini, Tamta Melashvili, Hiroko Oyamada, Claudia Durastanti, Narine Abgaryan, Antoni Libera, Dorothy Cross, Sergio Segio, Ivana Šojat, Damir Karakaš, Nataša Govedić, Kruno Lokotar, Ljiljana Filipović, Božo Kovačević, Aleksandar Stanković, Glorija Lujanović, Dinko Telećan, Goran Vojnović, Ratko Rudić….
Dacia Maraini, koja je na Sajmu bila 2002. godine i opčarala pulsku publiku, opet je oduševila svojim dolaskom. Intelektualka, legenda talijanske literarne scene, supruga Alberta Moravie i prijateljica Pier Paola Pasolinija, Dacia Maraini promovirala je knjigu „Dragi Pier Paolo“.
Veliko zanimanje pobudio je i dolazak Sergia Segia koji je stigao s knjigom „Miccia Corta“. Rođen u Puli 1955. iz koje je u Italiju otišao kao dijete, Sergio Segio u mladosti je bio član ultra lijeve organizacije Prima Linea, a danas je aktivist koji se zalaže za poboljšanje zatvorskih uvjeta, ljudska prava, prevenciju ovisnosti i pomoć ovisnicima.
„Njegovim dolaskom tema Nemiri širi se na nemire Pule, dodiruje nemire pulskih obitelji koje su nestale iz grada u vrijeme povijesnih pulskih nemira“, rekla je Magdalena Vodopija.
U programske vrhunce Sajma svakako valja ubrojiti i dvije premijere nastale u sajamskoj produkciji – izložbu „Sajam na oko“ Mauricia Ferlina i film „Snovi od papira“ Borisa Miljkovića koji govore o kreativnim nemirima koji su oblikovali tri desetljeća pulskog Sajma.
Film Borisa Miljkovića „Snovi od papira“ premijerno prikazan u Istarskom narodnom kazalištu tijekom trajanja Sajma, govori o 30 godina Sajma spajajući dokumentarizam i autorsku poetiku.
„Film je dobrim dijelom i posveta Bošku Obradoviću, osnivaču Sajma koji je Pulu zadužio i kroz mnoga druga kulturna događanja što će kroz film tek otkriti mlađe generacije. S druge strane, neki stariji prepoznat će se u filmu, među publikom, dok listaju knjige, na pozornici ili pak kako rade u organizaciji. A prepoznavanje kreće već i na plakatu koji je sjajno pripremio dizajner Matko Plovanić. Sajam, kako kaže redatelj Miljković, pored filma i rock’n’rolla, Pulu opisuje i utemeljuje – i riječju. Stoga ćemo gledatelje za ovu priliku nazivati čitateljima pred kojima se film otvara kao knjiga“, izjavila je Iris Mošnja, izvršna producentica Sajma i suradnica na filmu.
Mauricio Ferlin, autor izložbe „Sajam na oko“, dizajner i dugogodišnji suradnik Sajma čiji je umjetnički rukopis snažno utkan u vizualni identitet i programe Sajma rekao je: „Moj interes u oblikovanju ove izložbe je usmjeren, ne toliko prema povijesnosti, datumima i godinama, književnicima/cama, gošćama i gostima, koliko prema raznim fenomenima koje smo na Sajmu osmislili, iskušali, usudili ih se implementirati. Izložba će tako biti prikaz onoga što je pulski Sa(n)jam učinilo drukčijim od drugih knjiških manifestacija, naročito na polju vizualnih komunikacija. Nadam se da će ta isprepletenost raznih kreativnih praksi i jezika uroditi nekim novim iščitavanjem, koje bi pokazalo unutarnji karakter promišljanja i kreacije svojstvene Sajmu knjige u Istri“.
Puna je Pula
Program Puna je Pula svoj naslov duguje tradicionalnoj pjesmi i njezinu tvorcu, velikom istarskom intelektualcu, znanstveniku i književniku Miji Mirkoviću-Mati Baloti. Ovom temom Sajam u središte zanimanja postavlja svoj grad – Pulu. Program se bavi kulturološkim, sociološkim, antropološkim, urbanim i drugim studijama o Puli, nekadašnjoj glavnoj ratnoj luci austrougarskog carstva.
Ove godine program su obogatili Dejan Pavlinović knjigom haiku poezije Linije života predstavivši tom prilikom i posthumno objavljenu knjigu brata Tončija Pavlinovića Pogled iza horizonta, monografiju fotografija s njegovih brojnih putovanja te Goran Filipi s etimologijskim rječnikom pučkog nazivlja, Betinska brodogradnja.
Uspješan završetak ovogodišnjeg Sajma
Tijekom deset dana na 31. Sajmu održano je gotovo stotinu programa, a u Pulu je došao rekordan broj autora iz cijelog svijeta. Interes publike bio je izuzetno velik i za mnoge se programe tražila stolica više. Zabilježeno je 50.000 posjeta tijekom deset dana trajanja.
U prodajnom dijelu 31. Sajma u Domu hrvatskih branitelja u ponudi je bilo čak 35 tisuća naslova tristotinjak nakladnika.
Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana nosila Sajam i bila njegova najveća snaga. Najavila je da će iz ovogodišnje teme Nemiri, Sajam u svoje novo 32. izdanje 2026. godine uploviti s temom „La vita é bella“.
