Pulski sibirski limun, koji krasi Park Grada Graza, jedno je od devet pulskih stabala uvrštenih u Katalog monumentalnih stabala koji je početkom 2023. godine objavio Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. S ciljem podizanja svijesti o značaju i očuvanju vrijednih stabala u Istri, do danas su na području cijele Istre zabilježena 74 takva stabla.

Sibirski limun, FOTO: Paola Albertini

Priča o pulskom sibirskom limunu dobila je posebnu pažnju prošle jeseni kada su djelatnici Herculanee ubrali oko 15 kilograma plodova. Ovo stablo, staro tridesetak godina, jedino  je te vrste u Puli koje se nalazi na javnoj površini.

Iskoristiv plod

Da on svake godine lijepo rodi i zažuti stablo primijetio je direktor pulske Herculanee, Robert Fuart, koji je tražio način da se plod iskoristi.

„Odnijeli smo nekoliko limuna u Školu za ugostiteljstvo i turizam gdje su nam rekli kako ga mogu iskoristiti za izradu marmelada. Inače su ga lokalne žene koristile za slastice i rakije“, rekao nam je.

FOTO: Paola Albertini

Tatjana Mandić Bulić, rukovoditeljica hortikulture u Herculanei istaknula je kako se sibirski limun, osim u tom gradskom parku u Puli nalazi samo u još jednom privatnom dvorištu na Verudi te da se nekad iznad Giardinima nalazila prekrasna živica sibirskog limuna koju su prilikom radova, na žalost, uklonili.

Jedinstvena i otporna biljka

Sibirski je limun, napominje Mandić Bulić, jedinstvena, ali i otporna biljka koja dolazi s dalekog istoka. Njegova plodovi izgledaju poput domaćeg limuna ali su gorći i puni su C vitamina. Njegovo stablo otporno je na niske temperature, a podnosi i sušna razdoblja.

Stablo je prilično malo, naraste do otprilike četiri metara visine. Cvjeta u proljeće, a kod branja valja pripaziti na jako oštro trnje.

Sibirski limun, FOTO: Katalog monumentalnih stabala

„Vrlo je atraktivan upravo u jesen kad se na njemu pojave brojni plodovi koji su znatnije manji i okruglastiji od našeg jestivog limuna. Međutim i oni su jestivi i itekako se mogu koristiti u kulinarstvu“.

Recept za ukusne marmelade je tajni, no može se nakon kušanja pretpostaviti da se u njoj nalazi jabuka ili dunja koja umanjuje okus gorkoga limuna.

Učenici su uz mentorstvo svoga profesora, chefa Roberta Perića, napravili 200 malih staklenki te delicije.

Etiketa s parolom „Pod srcem Pule“ krasi teglicu, a koristi se za sav promidžbeni materijal Herculanee, pa i za njihov ovogodišnji kalendar.

„Uključeni u izradu etikete bili su štićenici Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda“, rekla nam je Marina Perkov Svilan, službenica za informiranje Herculanee.

Dodala je kako su tema svog promotivnog materijala pulski parkovi, a u njegovu se izradu uključuju osobe koje su često na margini društva. Pa su tako, uz štićenike centra na Verudi, vrećice za lavandu šivali i punili štićenici Centra za rehabilitaciju Gregovica.

FOTO: Paola Albertini

„Okupili smo tako više ekipa iz gradskih ustanova kako bi i one marginalizirane uključili u društvo“, izjavila je.

Blagodati pulskih parkova

Kako bi se iskoristile sve blagodati pulskih parkova, osim limuna, koristilo se smilje, lavanda i divlji kesten.

Lavanda za dezinfekciju i aromatizaciju prostora, kremu za ruke i lice, a ove godine i prvi se put koristio i kesten koji raste u Ulici 43. istarske divizije. Od njega je pripremljen balzam za noge i ostala prirodna kozmetika. Beru se i masline čije se ulje onda donira potrebitima uz pomoć Crvenog križa Pula, a koristi ga se i u pučkoj kuhinji.

FOTO: Paola Albertini

Marmelade od limuna su se podijelile pulskim umirovljenicima koji su sa zanimanjem slušali predavanje u Čitaonici kluba umirovljenika u Puli gdje je bilo govora o radu pulske Herculanee, selektiranju otpada i hortikulturi.

Mandić Bulić tom je prilikom istaknula kako redovito vode računa o hortikulturi, rekla je kako Pula ima jako puno zelenih površina i javnih parkova.

FOTO: Paola Albertini

Igor Mrkić iz odjela za čistoću u Herculanei govorio je na koji se način selektira otpad te kako i gdje se može odložiti glomazan otpad, gdje se nalazi reciklažno dvorište i sl.

Predavanja se provode u sklopu projekta „Navike okreni promjenu pokreni“, a osim umirovljenicima, edukacije i predavanja se održavaju i za djecu, mlade i ostale građane koje se nastoji informirati o važnosti selektivnog prikupljanja otpada i ostalim, za okoliš važnim temama.