Kako izgleda jedan dan u životu pjesnikinje koja je napisala austrijsku himnu? Učenici pulske Osnovne škole Stoja su kroz kreativnu radionicu pokušali to doznati te istraživali život i djelo Paule von Preradović, znamenite austrijsko-hrvatske pjesnikinje koja je svoje djetinjstvo provela u Puli.
Kroz projekt „Znamenite istarske žene“, nastao u sklopu zavičajne nastave Istarske županije i programa „Škole stvaraju“, mladi istraživači otkrivaju inspirativne priče žena koje su obilježile vrijeme Austro-Ugarske. Tako su osnovnoškolci uz mentorstvo prof. Sonje Bančić, polaznici Povijesne grupe donijeli svoj pogled na prošlost – kroz znanje, kreativnost i zajednički rad.
Jedan dan s Paulom von Preradović
Život i djelo znamenite žene istražili su učenici Ruža Marija Perkov, Nika Bitunjac, Nika Babić, Mia Basanić, Zrinka Bubanj, Ameli Rajković, Laura Žvan, Ivan Floridan, Lovro Krizman, Dario Peršić, Dorotea Kijanović i Erik Marazović.
Na temelju povijesnih izvora, rekonstruirali su djelić austro-ugarske prošlosti Pule i tijekom Monte Librića – Festivala dječje knjige, svojim odličnim, vrlo zanimljivim i multidisciplinarnim projektom oduševili publiku kojoj su ga prezentirali.
Buran život značajne Puljanke
U svom izlaganju učenici su pokušali rekonstruirati djelić austro – ugarske Pule te prikazati dan Paule von Preradović. Moglo se tako doznati da je rođena u Beču 1887. godine, bila je unuka pjesnika Petra Preradovića i kći austrijskog mornaričkog časnika Dušana von Preradovića. Najpoznatija je kao autorica suvremene austrijske himne.
Dvadeset godina živjela je u Puli, od svoje druge godine života. Puli, svom izgubljenom zavičaju, često se vraćala u odrasloj dobi u svojim djelima. Učenici su čitali su njezina djela „Ljeto na jugu“ i „Djetinjstvo uz more“ koje su sami, uz pomoć google prevoditelja, prevađali s njemačkog.
Istraživanje su počeli u rujnu, u knjižari i antikvarijatu Giardini 2, gdje su pronašli prvu literaturu, a knjiga „Koliki su te voljeli moja Pulo“ potaknula ih je na čitanje djela Paule von Preradović.
Otkrili su da je stan u kojem je živjela, nadomak sadašnjeg Mornaričkog parka, u tamošnjoj prvoj Palazzini bio na drugom katu zgrade, a ondje je 2001. godine postavljena spomen ploča s njenim imenom.
U Sveučilišnoj knjižnici otkrili su sva njena skrivena blaga, vrijedna književna djela te u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre uz pomoć predavanja kustosice pripravnice Lare Blažine došli na ideju za istraživanje mjesta u Puli koja je Paula von Preardović opisivala u svojim djelima. Naime, često je sa svojim ocem šetala gradom, a učenici su uz pomoć starih razglednica iz toga doba pokušali ta mjesta identificirati na terenu. Otkrili su tako da se stepenicama u ulici Olge Ban uspinjala na put za Vidikovac.
Kustosica Povijesnog i pomorskog muzeja, Katarina Pocedić bila im je „joker zovi“ i spremno odgovarala na sva njihova pitanja.
Godine 1905. Paula von Preradović završila je srednju školu u Austriji te se na osam godina vratila u Pulu. Tijekom tog razdoblja često je boravila u tadašnjem Marine casinu (današnjem Domu hrvatskih branitelja) gdje je okupljala mlade obožavatelje književnosti. Naime, prema riječima vrijednih učenika, ona je kao intelektualka imala pristup svim vijestima te ih dijelila s prijateljima na njihovim susretima.
Godine 1913. vratila se u Njemačku i zauvijek napustila Pulu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata boravila je u Beču gdje se i udala i dobila dvoje djece.
Tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala je u pokretu protiv fašista te u svom domu okupljala intelektualce s kojima je o tome raspravljala. Potom je uhićena, zatvorena i mučena. Nakon teške bolesti umrla je 1951. godine.
Značajan učenički angažman
Dojmljivo je i pohvalno što su sve učenici istražili, zapisali i prezentirali o životu i djelu značajne povijesne osobe rodom iz Pule. Rekonstruirali su i kostime te frizure toga doba, čitali isječke njezinih djela te igrokazom uprizorili dijelove njezina života.
Kako nam je njihova profesorica Sonja Bančić rekla, pohvalno je da su ostajali nakon nastave, i to petkom te odlazili na teren i upoznavali razne znanstvenike i stručnjake s kojima su razgovarali.
„U sklopu institucionalizacije zavičajne nastave djeluje naša školska povijesna grupa koja je sudjelovala u ovom projektu te na njemu radila od rujna do travnja. Učenici su bili jako angažirani i motivirani i prvi put ovako nešto radili te sam jako zadovoljna rezultatom“, zaključila je ponosna profesorica.
