Diljem Istre ovog proljeća sade se novi vinogradi, a među sortama dominira malvazija istarska. Vinari sve više napuštaju crne sorte i okreću se svježijim, bijelim vinima prvenstveno malvaziji istarskoj.
Ovog proljeća diljem Istre sade se novi vinogradi. Od velikih vinarija do manjih obiteljskih proizvođača, mnogi ulažu u nove nasade, a među sortama dominira malvazija istarska. Sve je izraženiji trend prelaska s crnih na bijele sorte, ponajprije zbog potražnje tržišta i promjene stilistike vina.
Prema riječima vinara i vlasnika tvrtke za poljoprivredne radove Ivana Kaduma, u Istri se već godinama najviše sadi upravo malvazija, dok su od crnih sorti najzastupljeniji teran te u manjoj mjeri međunarodne sorte poput merlota, sauvignona ili chardonnaya.
„Vidimo trend da se površine koje su prije bile pod crnim sortama sve intenzivnije prebacuju na bijele sorte. Crno vino se općenito manje pije i taj se trend već godinama reflektira i u vinogradima“, pojasnio je Kadum.
Ističe kako se sadni materijal uglavnom nabavlja iz Italije ili od domaćih proizvođača, a sadnice se u pravilu naručuju unaprijed da se rasadničari stignu pripremiti i da vinogradar bude siguran da će dobiti točnu kombinaciju sorte i podloge koja mu je potrebna.
Kadum pojašnjava kako ove godine najviše rade upravo na projektima sadnje za porečku Agrolagunu, dok su proteklih godina sudjelovali na velikim projektima podizanja vinograda u Makedoniji, Srbiji, Hercegovini i Francuskoj, ali i diljem Hrvatske – od Erduta i Kutjeva do Dalmacije i otoka Šolte.
„Veliki projekti i dalje postoje, možda ne u mjeri u kojoj bi trebalo, ali vidi se da se svake godine ulaže puno truda, rada i financijskih sredstava kako bi se održali vinogradarstvo i proizvodnja vina“, rekao je Kadum.
Priprema terena za sadnju vinograda
Novi nasadi podižu se na različitim terenima, a upravo je priprema tla jedan od najzahtjevnijih dijelova investicije.
„U Istri je najveći izazov kamenito tlo. Dok se ne krene s radovima, često se ne zna čeka li nas zemlja, kamen ili stijena“, istaknuo je Kadum.
Ovisno o sastavu tla, rade se različiti zahvati, od dubokog oranja i rigolanja do pikamiranja, frezanja kamena i rada teškom mehanizacijom. Nakon toga slijedi fina obrada tla, a tek potom sadnja.
Koliko je priprema tla zahtjevna vidimo u Paradižu kod Marka i Ivana Kuftića gdje će uskoro krenuti sadnja dva hektara malvazije.
„Lani smo prvi put drobili zemlju na 25 centimetara, a prije toga smo sve pikamirali na metar dubine. Prošle godine ovdje je bilo žito kao predkultura, a sada idemo još jednom u finu obradu kako bismo od ove grote dobili obradivu zemlju spremnu za sadnju“, pojašnjava Ivan Kuftić.
Dodaje kako je upravo priprema tla jedan od najzahtjevnijih i najskupljih dijelova podizanja novog vinograda.
„To je velik posao jer je teren zahtjevan i treba veliki traktor od preko 300 konja. Ovaj naš ima 250 i ide jako sporo, nekih 150 metara na sat, ali jedino tako možemo od velike grote dobiti kvalitetnu zemlju za obradu“, pojasnio je.
Ističe kako zasad kreću s prva dva i pol hektara malvazije, a daljnje širenje prilagođavat će potrebama proizvodnje i tržišta.
Nakon sadnje vinograd se nastavlja formirati kroz nekoliko godina. Prva ozbiljnija berba očekuje se u trećoj vegetaciji, dok puni rod dolazi u četvrtoj godini.
Sadnja novih vinograda na jugu poluotoka
Na Vodnjanštini je ovoga proljeća posađeno novih pet hektara malvazije istarske. Među proizvođačima koji šire nasade je i Matteo Moscarda, koji ističe kako je prije same sadnje izuzetno važna priprema loze.
„Korijen sadnica skraćuje se na desetak centimetara kako bi se uklonili suhi dijelovi i potaknuo razvoj novih korijena, a prije sadnje loze se namaču u vodi između 12 i 24 sata“, pojašnjava Moscarda.
Na lokaciji Lakvidot kod Vodnjana sade pet hektara malvazije, a zanimljivo je kako koriste starinsku sortu malvazije koji su dali cijepiti jer se dobro pokazala na tom području.
„Vidimo da potražnja za malvazijom postoji i upravo zato širimo vinograde“, rekao je Moscarda i dodao kako crne sorte trenutno nemaju u planu jer imaju dovoljno postojećih nasada. Potražnja je prvenstveno za bijelim sortama.
Teren na Lakvidotu dobili su u koncesiju na 25 godina od Republike Hrvatske , a priprema terena trajala je gotovo dvije godine. Uključivala je krčenje šume, ripanje i duboko frezanje tla, pojašnjava.
Agrolaguna ove godine sadi 40 hektara
Porečka Agrolaguna ove je godine na tri lokacije posadila ukupno 40 hektara novih vinograda. Više od 90 posto novih nasada čini malvazija istarska, dok ostatak otpada na teran.
Kako je rekao Josip Barišić, direktor proizvodnje i vinarstva, Agrolaguna danas obrađuje ukupno 636 hektara vinograda, a novi nasadi podižu se na lokacijama Starići, Mareda i Bašarinka.
„Naši najveći potrošači su turisti. Kada dođu u Istru, oni žele piti istarska vina i autohtone sorte. Tu vidimo najveću priliku i zato povećavamo nasade malvazije i terana“, istaknuo je Barišić.
„Prije smo imali podjednak omjer bijelih i crnih sorti, a sada želimo maksimalno smanjiti crne sorte i zadržati prvenstveno autohtone poput terana i muškat ruže“, pojasnio je.
Dodaje kako se tržište posljednjih godina sve više okreće svježijim i laganijim vinima s manje alkohola, što dodatno pogoduje bijelim sortama i malvaziji.
Uz ovogodišnju sadnju, Agrolaguna je tijekom ove i prošle godine iskrčila oko 50 hektara starih nasada, pa su ukupne površine trenutno nešto manje. No već iduće godine planiraju novu sadnju dodatnih 40 hektara vinograda.
Moderna tehnologija mijenja vinogradarstvo
Sadnja vinograda danas je uvelike modernizirana. GPS sustavi i specijalizirane sadilice omogućuju veliku preciznost i znatno brži rad nego nekada.
„S ovakvim strojem napravimo posao za koji bi prije trebalo dvadesetak ljudi“, rekao je Kadum. Moderne sadilice omogućuju i sadnju s dužim korijenom, što mladim lozama daje bolji početni razvoj i ujednačeniji rast cijelog nasada.
Zahvaljujući GPS tehnologiji redovi ostaju potpuno ravni, a precizna sadnja olakšava kasniji rad u vinogradu.
Posao u novim istarskim vinogradima tek počinje, a prve ozbiljnije rezultate ovogodišnje sadnje vinari će vidjeti kroz nekoliko godina, kada mlade loze uđu u puni rod.
