U pulskom društvenom vrtu Gregovica održana je besplatna radionica o održivom vrtlarstvu u organizaciji udruge Zelena Istra. Polaznici su uz permakulturnu dizajnericu Biserku Deković učili kako pripremiti vrt bez kopanja, uzgajati vlastitu hranu i čuvati starinske sorte sjemena.
Mjesto susreta iskusnih vrtlara i početnika
U Društvenom vrta Gregovica, ljubitelji prirode i održivog vrtlarstva ponovno su se okupili na besplatnoj radionici posvećenoj permakulturnom uzgoju hrane. Radionice u organizaciji udruge Zelena Istra već su postale mjesto susreta iskusnih vrtlara, ali i početnika koji žele naučiti kako u vlastitom vrtu proizvesti zdravu hranu.
Dunja Mickov iz udruge Zelena Istra istaknula je kako je radionica dio jesenskog ciklusa edukacija posvećenih održivom načinu života i uzgoja hrane. Cilj nam je promovirati održivi način uzgoja hrane, lokalni uzgoj hrane i pokazati prednosti koje takva hrana i takav način uzgoja imaju i za ljudsko zdravlje, ali i za okoliš i društvo u cjelini, kazala je Mickov.
Polaznici su, uz vodstvo Biserke Deković, učili o tome kako tlo održavati živim, a biljke zdravima, bez kopanja i bez pesticida. Deković ih je uvela i u svijet sjemenarstva, naglasivši važnost čuvanja sjemena i uzgoja vlastitih biljaka.
Čuvanje sjemena iz svog vrta
Čuvanjem sjemena ćemo sačuvati biljke koje imaju davno zaboravljene okuse. Očuvati ćemo bioraznolikost i našu slobodu jer ćemo sami birati što uzgajamo i kojom se hranom hranimo, objasnila je.
Dodala je kako je pravilno čuvanje sjemena ključno: Sjeme treba osušiti i spremiti u papirnate vrećice ili staklenke, na hladno i suho mjesto. Ako je pravilno pohranjeno, može zadržati klijavost i desetak godina.
Vrt bez kopanja
Osim o sjemenu, polaznici su učili i o praktičnim tehnikama jesenske pripreme vrta. Jedna od tema bila je i vrtlarenje bez kopanja, metoda koja čuva strukturu tla i mikroorganizme u njemu.
Na gredicu koju smo prvo razrahlili stavili smo sloj komposta i humusa, posijali šarenu blitvu i posadili kupusnjače. Na taj način čuvamo zdravlje tla i stvaramo uvjete za bolji rast biljaka, pojasnila je Deković.
Dok biljke polako ulaze u razdoblje mirovanja, vrtlari već planiraju novu sezonu.
Vrt zapravo nikada ne spava, rekla je Deković. U ovo vrijeme pripremamo tlo, malčiramo, gnojimo i planiramo iduću sezonu. Jesen je idealna za sadnju češnjaka, luka i poriluka.
Za razliku od konvencionalne poljoprivrede, mali vrtlari imaju slobodu birati sjeme i metode koje koriste. Upravo zato njihovi vrtovi postaju mjesta gdje se čuvaju tradicija i stari okusi koji polako nestaju.
U konvencionalnoj poljoprivredi mora se koristiti sjemenski materijal koji je na tržištu, proizvođače na to obvezuju zakonski propisi. Mi, hobi vrtlari, možemo koristiti domaće, starinsko sjeme koje sami čuvamo ili razmjenjujemo. Biljke ionako uzgajamo u svom vrtu pa na kraju tog prirodnog procesa samo pustimo da biljka otiđe u sjeme i s nje sakupimo ono što želimo sačuvati za ubuduće, kazala je Deković.
Uz praktičan rad, polaznici uče o važnosti planiranja i pripreme tla. Radionica je prilika da se znanje prenosi iz ruke u ruku, u stvarnim uvjetima vrta. Dok biljke miruju, znanje i zajedništvo rastu, a svaki polaznik odlazi bogatiji za iskustvo koje će prenijeti i u vlastiti vrt.
