Krajem 16. stoljeća uskoci, hrvatski gusari iz Senja, bili su u ratu s Mletačkom Republikom te je jedne noći 1597. godine njih 500 isplovilo sa svojim veslaricama do Rovinja, gdje su opljačkali venecijanske brodove. Na povratku su naišli na usidreni brod pored Fratarskog otoka te i njega opljačkali.
Više o ovoj intrigantnoj priči može se doznati na izložbi u Galeriji C8 u Puli. Ondje je „International Centre for Underwater Archaeology in Zadar“ izložio rezultate podvodnih istraživanja na lokalitetu pored Fratarskog otoka, gdje su krajem 16. stoljeća uskoci opljačkali i zapalili venecijanski trgovački brod koji je prevozio metalnu sirovinu i tzv. „lom metal“: broncu, bakar i olovo.
Na otvorenju izložbe „Veruda 1597.“ govorili su ravnatelj ICUA-e Mladen Pešić i ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji je rekao da mu je posebno drago što se izložba odnosi na jednu od najpopularnijih pulskih lokacija.
„Kroz ovo istraživanje je obogaćena spoznaja o tom lokalitetu na kojem svi rado kampiramo, a sad ćemo u noćnim satima imati još jednu priču za ispričati prilikom zajedničkih druženja na Fratarskom“, rekao je te dodao kako je siguran da će svi koji vole taj otok i koji odlaze na njega, ovom izložbom doznati priču koju će moći prepričavati za vrijeme kampiranja i da će ovo postati dio lokalne priče koja će ostati trajna“, zaključio je Komšo.
Inače, Luka Bekić nekadašnji je djelatnik Arheološkog muzeja Istre i ovim se istraživanjem na kratko vratio kući. Komšo je siguran da će svojim radom i dalje doprinositi svim spoznajama o arheologiji Pule i ostatka Istre.
Priča ispričana izložbom
Voditelj istraživanja i jedan od koautora izložbe upravo je Luka Bekić, a na istraživanju brodoloma i izložbi sudjelovali su i Roko Surić, Maja Kaleb i Šime Vrkić.
Priča iz doba mletačke republike ispričana je na izložbi kroz izloške i video zapise.
Kako nam je rekao Bekić, krajem 16. stoljeća uskoci su bili u ratu s Mletačkom republikom i oni su, bijesni jedni na druge, jednu noć odlučili napraviti velike probleme Mlečanima. Njih 500 isplovilo je sa svojim veslaricama i vozili su cijelu noć do Rovinja da bi tamo opljačkali brodove i krenuli natrag. No, na putu nazad, na Fratarskom su na sidru vidjeli jedan mletački brod koji su opljačkali, zapalili i on je potonuo.
„Važno je znati da je to priča o recikliranju. Naime, uskoci su uz obalu skupljali predmete koji više nisu bili za upotrebu te ih razbijali, tukli i gnječili da smanje njihov volumen. Nakon toga su ih talili po vrstama te od njih radili polu proizvode – bakrene ploče i prodavali majstorima za metal na različitim mjestima. Njima je to bio jedan od izvora prihoda“, ispričao nam je Bekić. Oni su prilikom istraživanja s brodoloma uspjeli izvaditi polu plemeniti metal, bakar, kositar, cink i mjed.
Kako je brod potonuo na dubini od svega deset metara, a bio je naoružan, iz njega se izvuklo sve što se izvući moglo, vjerojatno su to učinili fratri s otoka. Stoga na njemu nije mnogo toga ostalo, ali arheolozi su prikupili što su mogli i od toga iskonstruirali priču.
Naišli su na hrpu balasnog kamenja i odmah shvatili da je riječ o nečemu značajnom iako tada nisu znali za brod koji se nalazio ispod.
„Malo smo pronjuškali i našli dijelove drva te shvatili da je ispod nešto vrlo značajno i zanimljivo. Trebalo je brzo reagirati dok to ne otkriju ostali i počnu grabiti materijal za privatne kolekcije. Pravo je čudo da se to nije dogodilo s obzirom da se brodolom nalazio dosta plitko“, rekao je Bekić.
Oni su odmah krenuli s arheološkim istraživanjima koja su trajala skoro pet godina i sve su predmete uspjeli izvući i izložili na izložbi naziva „Veruda 1597“.
Kamenje su vratili na dno da se to mjesto uvijek može prepoznati.
Ime broda ostala tajna
Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru koji je s kolegom Lukom Bekićem pronašao olupinu broda rekao je da su lokalitet pronašli prilikom nekog drugog istraživanja i da je to velika sreća.
„Roneći prema obali, na tom području blizu Pule smo vidjeli tu veliku hrpu balasnog kamenja. Nas dvojica smo odmah prepoznali što bi to moglo biti, no začudilo nas je što je taj brodolom tako blizu obale, tako blizu plaža na Fratarskom, a da nitko nije vidio i prepoznao tako nešto! Odmah su uzeli par uzoraka iz drva koje su našli tamo radi analize na osnovu čega su saznali da je iz 16. stoljeća, a to je iniciralo samo istraživanje“, ispričao nam je.
Ime broda nisu uspjeli otkriti ali uspjeli su otkriti da je riječ o spomenutom slučaju iz 1597. godine. Uspjeli su pronaći dataciju broda i dokaz da je bio zapaljen, a izgorjele drvene grede broda nalaze se na izložbi. Na osnovi tih podataka povezali su priču i sve izložili u Galeriji C8.
Na izložbi se mogu vidjeti razni arheološki nalazi s brodoloma: oprema broda, topovske kugle, metci, tanjuri, čaše, keramičke zdjele…
Izložba ostaje otvorena do 4. rujna, a naša je preporuka da je svakako posjetite.
