U Pulu je uplovio legendarni Greenpeacov brod Arctic Sunrise u sklopu velike europske turneje o fosilnom plinu. Tim povodom aktivisti su na mjestu potonuća Inine plinske platforme Ivane D, porukom “Glomazni otpad u Jadranskom moru” još jednom pozvali Inu na odgovornost. Već petu godinu od havarije, Ina sustavno ignorira naloge Državnog inspektorata. Redatelj Dario Juričan, poznat i kao Gradonačelnik Svemira, pridružio se aktivistima kako bi “pohvalio” lukavo Inino rješenje da se platforma preimenuje u umjetni greben, te što uz blagoslov Vlade Ina i dalje ulaže u nove bušotine, na štetu klime i okoliša, dok štedi milijune eura na uklanjanju svog otpada iz mora.
Naime, prošlo je točno godina dana otkad je nadležno ministarstvo najavilo javnu raspravu o “Studiji o utjecaju na okoliš sanacije eksploatacijske platforme Ivane D”, ali do danas o ovome nema novih informacija. Aktivisti upozoravaju da odugovlačenje pogoduje Ini i njenom mađarskom suvlasniku MOL-u, te može dovesti do toga da slučaj potone u zaborav. Ina se oglušuje i na rješenje Državnog inspektorata iz 2021. godine da ukloni platformu u roku od godine dana.
“I petu godinu nakon što im je potonula platforma, Ina i dalje ne vidi problem u tome što stotine tona njezinog otpada leži u Jadranu. Posebno brine spin da će platforma poslužiti kao “umjetni greben” jer to predstavlja opasan presedan kao mogući model “zbrinjavanja” preostalih platformi na Jadranu. Svaki otpad u moru može s vremenom poslužiti kao mjesto okupljanja morskih organizama; no to ne znači da otpad treba bacati u more. Smatramo da je ovo izgovor, a ne pravi razlog. Uklanjanje potonulih platformi može koštati i desetke milijuna eura. Promovirati umjetni greben na društvenim mrežama svakako je jeftinije”, poručuje Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Zagrebački redatelj, aktivist i bivši predsjednički kandidat Dario Juričan, pridružio se Greenpeaceovim aktivistima i poručio: “Posjetili smo mjesto na kojem je 2020. potonula Ivana D, Inina plinska platforma. Platforma je potonula i Ina ju je ostavila na dnu Jadrana. Iako im je Inspekcija naredila da je izvade, majstori su naručili studiju odnosno elaborat koji kaže da će platforma sada, ni manje ni više, biti fini umjetni greben. INA zapravo poziva sve građane Hrvatske da dođu i istovare svoj otpad na dno Jadrana. Fino istovari otpad i pozovi se na studiju koja kaže da tu gdje si istovario otpad će sada biti lijepi umjetni greben s puno života. Ribe će uživati u tvom otpadu. Kažu stručnjaci i Ina. Meni se zapravo čini da INA širi govor mržnje prema Jadranu i da bi državni odvjetnik Turudić trebao taj govor mržnje preispitati. Turudić zna posao. I Ina zna posao. Sad fino dođi s otpadom pa ravno u Jadran. I nema sankcija. Jer ako može Ina, možeš i ti”.
“Kako bi se proveo prosječan građanin ove zemlje da ostavlja glomazni otpad u moru i ogluši se na službeno rješenje državnog tijela da ga ukloni? Je li slučaj Ivane D ogledni primjer po koje će se „zbrinjavati” ostalih dvadesetak Ininih platformi na Jadranu jednom kad im istekne rok?”, dodala je Andrić.
Greenpeace je početkom lipnja predstavio studiju “100% obnovljivo do 2030. – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike”. Studiju je izradio stručni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Gorana Krajačića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a ona pokazuje da Hrvatska svu električnu energiju može dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030., ako se okrene energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu.
“Vrijeme je da Hrvatska prestane financirati fosilnu infrastrukturu prošlosti i usmjeri novac u energiju sunca, vjetroelektrane, skladištenje energije i energetsku učinkovitost. Svako odgađanje produbljuje spiralu ovisnosti iz koje ćemo se sve skuplje i bolnije izvlačiti. Budućnost pripada čistoj, pravednoj energiji, a ta budućnost počinje danas, odlukom da plin zauvijek ostavimo u prošlosti”, poručila je Andrić.
Divna atmosfera na legendarnom ledolomcu
Rafael Schmiedebach, prvi je časnik broda Arctic Sunrise na kojem radi od 2014. godine. Kako nam je rekao, od tada do danas sudjelovao je u brojnim akcijama, nekad to traje svega jedan dan, a ponekad i mjesecima plove kako bi odradili neku ekološku akciju.
“Situacija na moru je sve gora. Zna se dogoditi da usred Atlantika, na otvorenom moru, uočimo kako pluta plastična boca. To je doista velik problem”, upozorava ovaj prvi časnik koji je s Greenpeacovim brodom oplovio svijet. Plovio je, naime, od sjvernih mora, Patagonije, pa sve do Afrike.
“Brod nikad ne miruje. Iako mu je baza u Amsterdamu, mi smo uvijek na moru i u plovidbi te provodimo brojne akcije i rijetko smo duže vrijeme usidreni na jednom mjestu”, rekao nam je.
Posada broda je vrlo raznovrsna, na njemu su ljudi iz cijeloga svijeta, trenutno pripadnici čak 12 nacionalnosti. Članova posade je 17 uz još dvadeset volontera. “Jako je zanimljivo tu raditi. Lijepo je vidjeti razne lokacije i surađivati sa svim tim ljudima, a sve za viši cilj – očuvanje prirode. Svi radimo na tome da nam osiguramo bolju budućnost, borimo se s klimatskim promjenama i ukazujemo na brojne probleme koje dokumentiramo ,a sve radimo zajedničkim snagamo kao jedna obitelj. Nevjerojatno je”, rekao nam je prvi časnik.
Volonterka Ratka Višnjić več je deset godina u aktivizmu za ljudska prava ali i u eko aktivizmu. Greenpeaceu se priključila prije dvije godine, a na Arctic Sunrise ukrcala se u Puli. Prošla je osnovnu obuku i trening prije priključivanja Greenpeacu, skupljala je potpise za peticije i sudjelovala u akciji ispred zagrebačke Naučne knjižnice kao apel za hitno uvrštavanje povijesnog globalnog Sporazuma o svjetskim morima.
“Ovo mi je jedinstvena prilika vidjeti povijesni i revolucionarni brod, ovdje spavam i dio sam ekipe tako da je meni ovo jedno neprocjenjivo iskustvo. Pratim i njihove globalne akcije i vidim se u budućnosti kao jedan od članova Greenpeace tima”, rekla nam je.
Inače, volontira od mladih dana jer su i njeni roditelji u vrijeme Domovinskog rata kao pravnici mnogima pomogli: “To je oduvijek usađeno u mene, nekome pomoći bio je standardni dio našeg života”, zaključila je.
Zbog pomaganja i očuvanja prirode, Greenpeaceu se priključio I Juričan koji je oduševljen boravkom na brodu. “Prihvatili su nas kao svoje. Ujutro u 8 smo imali doručak i postrojili su nas te nam dodijelili zadatke – ja sam prao wc-e i nije mi bilo teško. Radimo, družimo se, a navečer u baru popijemo pivo. Svatko se može opustiti kako želi, naime, osim bara brod ima teretanu, knjižnicu, pa čak i sobu s osam gitara”, ispričao nam je.
Hrana je odlična, kabine su pristojne, a vode za tuširanje ima dosta jer se morska voda desalinazira, a ne manjka im ni veza s internetom čak ni na otvorenom moru.
Ne čudi stoga da je interes za volontiranje na tom brodu uvijek velik.
