Velikan istarske književnosti, akademik, ekonomist i sveučilišni profesor, ali prije svega čovjek koji predstavlja utjelovljenje istarskog duha, Mijo Mirković-Mate Balota dobio je, povodom 62. obljetnice smrti, svoj spomenik u Puli.
Mate Balota rođen je u Raklju 1898. godine kao Mijo Mirković. Svoj rad započeo je kao đak u pazinskom listu Nada, gdje se služio raznim pseudonimima. Svoje prve pjesme napisao je u dobi od devet godina. Većina Balotinih pjesama govori o teškom životu ribara i mornara.
Iznimno plodno razdoblje njegova stvaralaštva bilo je 1930-ih. Tada je intenzivno proučavao život i djelo Matije Vlačića Ilirika. Napisao je mnogobrojna djela: „Dragi kamen“, „Tijesna zemlja“, „Stara pazinska gimnazija“, „Puna je Pula“ i druga.
Zbirka „Dragi kamen” je u trenutku prvog objavljivanja prozvana „najistarskijom knjigom”. Inače je Balota pisao o istarskom zavičaju kroz nostalgične prizore djetinjstva, svakodnevice ljudi i folklorne elemente. Kroz živote običnih ljudi pružao je uvid u istarsku kulturnu i povijesnu baštinu, ali iznosio i sveopće ljudske vrijednosti i fenomene. Za Balotu je zavičaj inspiracija i temelj njegovog umjetničkog izražavanja. Većina njegovih pjesama govori o teškom životu ribara i mornara.
Posmrtno mu je objavljena monografska cjelina – između znanstvenog diskursa i umjetničkog teksta – Matija Vlačić-Ilirik I-II (1980).
Umro je u Zagrebu 17. veljače, 1963. godine, a na njegovoj nadgrobnoj ploči piše: „Ovdje počiva težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisa 50 knjig“.
Balota na merkatu
Skulptura u bronci postavljena je na pulskom narodnom trgu nadomak tržnice gdje je običavao boraviti, posebno u tamošnjoj konobi „Kod Pjera“. Napravljena je po idejnom rješenju i maketi pokojnog akademskog kipara Mate Čvrljka, a akademski kipar Ivan Briski zaslužan je za finalnu izradu spomenika.
Skulptura, kako je rečeno prilikom njenog otkrivanja, nije tek puki umjetnički prikaz, već spomen jednoj iznimnoj osobi, koja je svojim bogatim stvaralaštvom ovjekovječila život istarskog čovjeka, njegovu borbu i snove te neizmjernu ljubav prema rodnoj grudi.
Dugo očekivana svečanost otkrivanja spomenika održana je 17. veljače pred mnoštvom građana, uz zvuke roženica i svirku Brune Krajcara koji je izveo uglazbljena Balotina djela „Koza“ i „Dragi kamen“.
Župan Boris Miletić tom se prigodom prisjetio 2008. godine kad je Bruno Krajcar krenuo s idejom i predložio da se područje u blizini tržnice imenuje Poljanom Mate Balote, što je Grad Pula tada i prihvatio.
„Prošlo je potom malo više godina kada su Krajcar, Miodrag Čerina i Eros Čakić tu ‘Kod Pjera’ predložili da naš velikan dobije i svoj spomenik u Puli, pored onog u Raklju, njegovom rodnom kraju. Tada sam to objeručke prihvatio i zahvaljujem se vijećnicama i vijećnicima županijske Skupštine koji su podržavši proračun, podržali i financiranje ovog projekta. Držim da najveći istarski grad – Pula, mjesto gdje je Mijo Mirković volio biti, zaslužuje imati jedan ovakav spomenik, kao trajno sjećanje na našega Mate Balotu. Istarska županija baštini zavičajnost i kroz Zavičajnu nastavu djecu i mlade učimo o našem kraju. Trebamo cijeniti svoju tradiciju i smatram da bi svatko tko živi u Istri trebao pročitati djela Mate Balote. Čitavši ‘Tijesnu zemlju’, koja govori o tada sirotici Istri, mislim da bi Mate Balota danas bio ponosan na svoju Istru, Istru koja je među najrazvijenijim županijama u državi“, rekao je Miletić, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta postavljanja spomenika.
Zahvalio je i obitelji Urošević koja je u izdanju Amforapress-a pripremila trilogiju koju je Istarska županija otkupila i omogućila svim srednjoškolcima u 25 srednjih škola u Istri da je posude i čitaju. „Tako svatko tko želi može naučiti nešto o svom zavičaju“, rekao je.
O veličini i skromnosti Balote krajem tridesetih godina govori anegdota u kojoj je stanoviti gospodin Erman recitirao Balotine stihove u Subotici, pred njim, ne znajući da je u publici. Nakon izvedbe Balota ga je došao pozdraviti i čestitati na izvedbi, a Erman je kako mu je želja upoznati tog velikog čovjeka. Tada su se službeno upoznali i zagrlili.
„Ovo je prilika da ne zaboravimo kako se nekad u Istri puno teže živjelo ali i da se sjetimo što je sve Istra“, zaključio je Miletić.
Gradonačelnik Zoričić smatra važnim što je još jedan dio grada posvećen memoriji jednom od istarskih sinova, baš kao što je to bilo u slučaju Gradskih bazena Dino Makovac, klupice Đorđa Balaševića, staze posvećene Lucianu Delbiancu i mnogim drugima. „Mate Balota je svojim zapisima i znanstvenim radovima zadužio Istru i drago mi je što će se ljudi, posebno mladi, sada moći susresti s Matom u samom centru Pule“, izjavio je.
Jedna od anegdota iz njegovog života govori o njegovoj ljubavi prema zavičaju. Stjepan Ulišelić s Balotom je razgovarao u njegovom vinogradu u Raklju 1948. godine.
Rekao mu je: „Litra vina iz ovog vinograda košta me pet puta više nego u bilo kojoj zagrebačkoj konobi. Ali ovo vino iz mog vinograda, iz moje zemlje, iz moje loze kudikamo više cijenim nego bilo koje drugo vino. I neka ti kažem, slađe ga pijem. I upravo to vino nudim svom najdražem gostu. Nudim ga zato jer je moj proizvod, proizvod od moje drage zemlje. Čini mi se da je to vino dio moga tijela, moje čedo, da sam mu otac“.
Balota ima osmero unuka, a jedna od njih, Nada Mirković uputila je zahvalu u ime cijele obitelji županu Borisu Miletiću, gradonačelniku Filipu Zoričiću, autorima Mati Čvrljku i Ivanu Briskom te posebno Bruni Krajcaru na ideji i upornosti da se ovaj projekt realizira.
„Mislim da bi naš djed bio zadovoljan tim pokretom u kojem je uhvaćen jer on jest uvijek bio u pokretu, uvijek je radio i smišljao što još treba i planira napraviti. Mislim da bi bio zadovoljan što hoda ovom poljanom, kako je Talijani zovu prato piccolo. Tu je dolazio vidjeti što sve raste na našoj crvenoj zemlji, što su ribari ulovili u zoru i donijeli na ribarnicu. U Puli bi dida uvijek navratio u oštariju kod starog Pjera Marasa, koja je bila tu iza markata i moj tata je nastavio tu tradiciju. Mislim da bi mu bilo drago koliko i nama, njegovoj obitelji i prijateljima, što je ta puna Pula eto od danas bogatija i za njegov spomenik koji će, nadam se, nagovijestiti još puniju Pulu i bogatiji moderan grad kakav je priželjkivao vidjeti na temeljima onog polisa, koji su izgradili ti njegovi grčki umjetnici i stvaratelji, kroz čije oči nikad nije prestao gledati ovaj lijep zaljev“, rekla je Mirković.
Spomenik koji govori o osobi
Članica Kulturnog vijeća za zaštitu i očuvanje kulturne baštine Grada Pule Gorka Ostojić Cvajner govorila je o procesu izrade spomenika koji je iziskivao puno vještine, predanog rada i strpljenja kako bi svojom monumentalnošću, snagom i uvjerljivošću govorio o osobi koja je pretvorena u spomenik.
Ispričala je kako je prvo u gipsu izrađena maketa visoka 45 cm koja je Briskom poslužila kao tek skica za ono što tek treba nastati. Potom se stvorio snažan tim i našla potpora nekoga koji će malo pretvoriti u veliko, a kako je rekla, to je proces koji iziskuje vještine dara i strpljenja te ljubavi da se ostvari spomenik koji će svojom monumentalnošću i uvjerljivošću govoriti o osobi koju predstavlja.
„Voljela bih da osjetite tu draž, da osjetite koliko umjetnik, ovdje Mate Čvrljak, duboko mora razmišljati o ličnosti koju prenosi na spomenik. Što je Mate htio pokazati tom skulpturom? Stav, grif, pozu, uvjerljivost, nonšalantnost, žovijalnost tog čovjeka koji je osvajao i likom, i djelom, i cijelim svojim životom. A to je najveća stvar koju kipar može postići; s uvjerljivošću, strašću, znanjem i osjećajem za uravnoteženu ljepotu, prenijeti značaj skulpture na gledatelja.
Uživajte u ovoj skulpturi, prelijepa je i možemo sada već govoriti o zanimljivom trokutu – James Joyce, Mate Parlov i sada Mate Balota“, rekla je Ostojić Cvajner naglasivši kako je spomenik Baloti neophodan da mu se Pula zahvali, ako ni za što drugo ,onda za njegovo djelo „Puna je Pula“.
Istarska županija je, svjesna značaja Mije Mirkovića i za najveći istarski grad, osiguravši sredstva u iznosu od preko 50 tisuća eura, financijski omogućila realizaciju ovog važnog projekta kojim je Pula, dobila trajan podsjetnik na jednu od najvećih istarskih ličnosti.
