Mnogi ga znaju kao Zlatna vrata no njegov je službeni naziv Slavoluk Sergijevaca i za njegovu izgradnju zaslužna je jedna žena. Riječ je o Salviji Postumi, matroni iz imućne obitelji koja ga je dala podignuti u čast članova svoje obitelji.
Nje smo se uoči Dana žena prisjetili kao istaknute Puležanke i to zahvaljujući izložbi posvećenoj ženama. Kako nam je rekao Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre izložba „Priče o ženama“ donosi inspirativne i zanimljive priče o ženama koje su kroz povijest ostavile snažan trag.
Inspirativne žene
Izložba donosi 12 snažnih i nadahnjujućih priča o ženama – ženi kao majci, supruzi, robinji, kraljici, ljubavnici, radnici, putnici i mornarki – svjedočeći o njihovim ulogama, sudbinama i doprinosima kroz stoljeća.
Najstarija predstavljena žena je kneginja iz Kapiteljske njive u Novom Mestu iz druge polovice 7. stoljeća pr. Kr. Pronađena u središnjem grobu velike gomile s čak 40 ukopa, a po nakitu, starosti i položaju procijenjeno je da je bila začetnica loze.
Najmlađe protagonisticе izložbe su pomorkinje Sava Kaluža i Jolanda Gruden Mažer. Zanimanje pomorca ženama je postalo dostupno tek nakon Drugog svjetskog rata, stoga s ponosom ističemo da su slovensku pomorsku poslijeratnu povijest pomogle graditi i dvije žene iznimne hrabrosti i mudrosti.
Centralni motiv zajedničke izložbe je drvo kurike koje je raslo na grobu književnice, novinarke, svjetske putnice i poliglotkinje Alma Karlin.
U stvaranju ovog jedinstvenog muzejskog projekta sudjelovalo je čak deset slovenskih muzeja: Dolenjski muzej Novo Mesto, Pomorski muzej – Museo del mare »Sergej Mašera« Piran – Pirano, Pokrajinski muzej Koper, Gorenjski muzej Kranj, Posavski muzej Brežice, Pokrajinski muzej Celje, Koroški pokrajinski muzej, Muzej Ravne na Koroškem, Pokrajinski muzej Ptuj – Ormož i Loški muzej Škofja Loka.
Snaga žena kroz vrijeme
Kako nam je rekao Komšo ideja izložbe je naglasiti snagu žena kroz vrijeme, od prapovijesti do modernog doba: „Koncept izložbe da se uključi i žena bitna je za područje gdje izložba dolazi tako da smo razmišljati koja bi žena mogla zastupati Pulu i odlučili smo se za Salviju Postuma Sergi.“ Nju je prilikom stručnog vodstva izložbom utjelovila studentica Ema Pelčić te se odjenula u antičku togu i tako oživjela taj dio povijesti.
Svatko tko prođe kroz stari grad i Slavoluk Sergijevaca može vidjeti i pročitati da piše “Salvia Postumi Sergi a sua pecunia” što na latinskom znači da je o svom trošku podigla spomenik.
Kako kaže Komšo, on predstavlja članove njezine obitelji; muža, njegovog brat i njihova sina, a govori o snazi žene. „Žena koja je nekoliko godine prije Krista o svom trošku podigla ogroman spomenik koji je vrijedio u današnjim okvirima milijune eura pokazuje da su postojale žene koje su imale vlastiti novac kojim su samostalno raspolagale i dizale javne spomenike i ona je samo platforma za sve druge žene koje su očito postojale u to vrijeme. Bile su moćne, imale samostalnost i mogle su samostalno odlučivati i odvajati novac od muškaraca i ona je na neki način paradigma svih žena toga doba“, rekao je.
Bogato ukrašen Slavoluk
Kustosica u Arheološkom muzeju Istre, Silvana Patešić, pojasnila nam je kako spomenik potiče iz antike i rimskog razdoblja, a podignut je s unutrašnje strane glavnog ulaza u antičku Pulu koji vodi ka Forumu.
Slavoluk je jako bogato ukrašen, na samom spomeniku sa zapadne strane su imena trojice članova obitelji kojima je u čast spomenik i napravljen. S obzirom da je riječ o privatnoj investiciji na njemu je istaknuto i ime Salvije Postume.
Bogato je ukrašen pogotovo sa zapadne i istočne strane jer je tu bio ulaz u grad. Mnoštvo je cvjetnih ukrasa, grožđa…S unutrašnje strane na svodu nalazi se prikaz orla i zmije, a bogat je friz oružja. Kako nam je rekla Petešić, postoji helenistički utjecaj na izgled samoga Slavoluka.
„Tu su i drugi simbolički prikazi Viktoria, Erota, Marie Formose… Sve to ima neku simboliku koja ukazuje sa sekularnim karakterom tog slavoluka koji je podignut kad su svi čl bili pokojni i ona je to dala nj u čast“
Iako nam se iz današnje perspektive čini nevjerojatnim takav velebni spomenik podignuti i to privatnim sredstvima jedne žene, u to doba, kaže Petešić, to nije bila rijetkost. A Salvia Postuma je bila imućna patrona te poznate obitelji.
