Iznimno arheološko otkriće, skulptura „Usnulog Kupida“, pronađena je u središtu Pule, u ulici Castropola i dobit će svoje mjesto u stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre.
Jedinstveni nalaz jedan je od najvrjednijih arheoloških otkrića posljednjih godina u gradu i šire, a predstavljen je u prisustvu arheologinje Aleksandre Paić, pronalaziteljice nalaza iz tvrtke In situ, Darka Komše, ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, Silvane Petešić, voditeljice Antičke zbirke muzeja te Aleksandra Kneževića, predstavnika investitora.
Remek – djelo antičke umjetnosti
„Riječ je o fenomenalnom nalazu, remek-djelu antičke umjetnosti koji vjerojatno ulazi u sam vrh triju najvrjednijih skulptura koje posjeduje naš muzej“, istaknuo je ravnatelj Darko Komšo. Skulptura je, kaže, pronađena u cijelosti, a iako je jedno krilo odlomljeno, uskoro će biti restaurirano. „Ovo što vidite nije restaurirana verzija; skulptura će se čistiti laserom, a proces neće biti dugotrajan. Nakon konzervacije bit će uvrštena u stalni postav muzeja“, dodao je Komšo, naglasivši da nalaz nadilazi lokalne okvire Pule te da se radi o otkriću značajnom i na nacionalnoj razini.
Arheologinja Aleksandra Paić, pronalaziteljica skulpture i vlasnica zajedničkog obrta In Situ zajedno s Elvinom Zejnilhodžićem, opisala je trenutak otkrića kao „once in a lifetime“ iskustvo: „Naš trud se isplatio, probudili smo Kupida iz njegovog dvotisućljetnog sna. Osjećaj je nevjerojatan, događa se jednom u životu. Pronađen je pred kraj radnog dana, dok je padala kiša, na dubini od oko tri metra od hodne površine, u sloju urušenja antičkog domusa“, rekla je Paić.
Skulptura Kupida je mramorna, pronađen u dva dijela, na nekim je mjestima napuknuta i odlomljeno mu je krilo. On je i malo crn zbog, kako se pretpostavlja, paljevine – tamo se tijekom antike nešto dogodilo, smatraju arheolozi.
Paić je dodala da su istraživanja, koja traju već više od godinu i pol dana, otkrila luksuznu prostoriju bogato opremljenu mramorom i freskama u kojoj se pojavljuje ogromna količina mramornog materijala, zidnih i stropnih fresaka koje su bile ukrašene i crtane crvenom bojom.
„Još uvijek nastavljamo s istraživanjem i pokušavamo odrediti namjenu te prostorije. Tako da čeka nas velik posao i jako se radujem što će naš nalaz biti dio stalnog postava Arheološkog muzeja. Drago nam je da smo dali obol i da smo naš grad stavili na još jednu mapu posebnih nalaza koji postoje te da će se naš grad moći pohvaliti s tim posebnim nalazom“, zaključila je.
Nagi krilati dječak
O samoj skulpturi i njezinu umjetničkom i kulturnom kontekstu govorila je Silvana Petešić, voditeljica Antičke zbirke Arheološkog muzeja Istre. „Radi se o nagom krilatom dječaku, erotu, izrađenom od bijelog sitnozrnatog skupocjenog mramora. Naš erot leži na lavljoj koži, glava mu počiva na glavi lava, a uz njega je prikazan mali gušter, motiv koji se pojavljuje kod svega dvadesetak sličnih skulptura u Europi“, objasnila je Petešić.
Dodala je da su takve skulpture često imale dekorativnu ili votivnu ulogu te da se ovaj primjerak gotovo sa sigurnošću može datirati u 2. stoljeće poslije Krista. „Domus u kojem je pronađen bio je izuzetno raskošan, što potvrđuje i činjenica da je takva skulptura bila dio njegova interijera.“
Dimenzije skulpture su; dužina 98 cm, širina 44 cm i kina 30 cm.
Inače, Erot ima svoju dublju povijest već u Antičkoj Grčkoj. Prema riječima Petešić, u početku je to bio samo jedan pojam koji je označavao svetu, kozmičku silu. Nije još bio predstavljen kao božanstvo.
„U 7. stoljeću se pojavljuje u ljubavnoj poeziji, ali još uvijek samo kao pojam. Tada su značajni grčki kipari, Praksitel, Lizik i Skopac, napravili prve skulpture Amora. Tu je Praksitel vrlo značajan koji je prvi eksperimentirao s likom Erota i prikazao ga u ležećem, usnulom položaju, bio je to spavajući Erot. On je u početku prikazivan kao vrlo lijepi krilati mladić skladnih proporcija tijela, kasnije, pogotovo za vrijeme Rimskog carstva, on se polako smanjuje i postaje infantilan, često se prikazuje kao nekako malo djetešce bucmastih oblina“, pojašnjava Petešić.
Mnoštvo Erota po Europi
Petešić kaže kako ovakve skulpture nisu baš toliko rijetke, ima ih dosta po Europi i europskim muzejima, osobito po Italiji. Ukupno ih je 180 po svijetu. Iako su imali različite i druge atribute, uglavnom ih je najviše ležalo na toj lavljoj koži. Što se tiče prikaza guštera, dokumentirano ih je oko 25.
„Najčešće su eroti prikazani na ovaj način pronađeni u sekularnom kontekstu, bili su najčešći u rimskom razdoblju, od prvog do četvrtog stoljeća oni su se konstantno proizvodili i uglavnom su bili od mramora. Erot je najčešće bio dio nadgrobnih spomenika dječjih grobova, ali nalazio se i u domovima kao dekorativni element. Roditelji su nabavljali erote kako bi se djeca zaštitila od različitih bolesti ili pak ozdravila“, ispričala je i rekla da gušter nije neobičan prikaz na takvim spomenicima, štoviše, nekad ih je bilo i po dva.
„Neki smatraju da je on imao čisto dekorativni karakter i da je to označavalo jednu životinju s kojom se djetešce rado igralo, pogotovo gdje ih je bilo puno na grobovima, nekropolama. A neki ipak smatraju da ima gušteru određenu simboliku i da je povezan, pošto on ima i te regenerativne karakteristike i javlja se na proljeće da je on simbol vječitog obnavljanja života“, dodala je.
U ime investitora, Aleksandar Knežević zahvalio je arheolozima na predanom radu i suradnji: „Arheološki radovi traju već dulje, ali ovakvo otkriće pokazuje koliko je važno dati prostora istraživanjima prije same gradnje. Sada smo u fazi izrade idejnog rješenja, a budućnost prostora još će se definirati.“
Nalaz „Usnulog Kupida“ potvrđuje bogatstvo arheološke baštine Pule te važnost sustavnih istraživanja koja, kako ističu stručnjaci, neprestano otkrivaju nove slojeve povijesti Pule.
