Rezidba maslina jedan je od prvih i najvažnijih zahvata u maslinarskoj godini. Njome započinje sezona koja uvelike određuje rodnost, zdravlje stabala i kvalitetu ploda, no pravilna rezidba ne svodi se samo na rezanje grana.
Prema riječima stručnjaka, maslinik treba promatrati kao cjelinu, kao živi organizam čije se stanje iščitava kroz rast, list, rodnost i pojavu bolesti ili nedostatka hranjiva. Upravo takav pristup, koji naglašava „čitanje“ masline i maslinika, temelj je edukacija koje se već godinama provode izravno na terenu. Rezidba se ovdje ne uči napamet, nego kroz razumijevanje stabla, njegove kondicije i okruženja u kojem raste.
Rezidba kao temelj prinosa i zaštite
Agronom Ivica Lađarević naglašava kako je za sigurnu proizvodnju nužno stalno biti prisutan u masliniku. „Sve kreće od rezidbe koja nije važna samo zbog prinosa, već i kao preventivna mjera zaštite maslinika.“
„Rezidbom se ne utječe samo na intenzitet plodnosti i kvalitetu ploda, već se stvaraju i uvjeti za bolju zaštitu. Time se smanjuje mogućnost razvoja bolesti i štetnika u krošnji, a ujedno se osigurava lakša dostupnost za zaštitna sredstva, monitoring i pregled stabala“, pojašnjava Lađarević.
Takav pristup rezidbi već se dvanaest godina sustavno prenosi maslinarima kroz tečajeve koje u Vodnjanu i Rovinju organiziraju Udruga Istrian de Dignan i Učilište Internatural. Kroz te je edukacije prošlo više od 600 polaznika iz cijele Hrvatske.
Od prvih tečajeva do standarda u maslinicima
Agronom Edi Pastrovicchio prisjeća se samih početaka tečaja rezidbe u istarskim maslinicima, prvih takvih u Hrvatskoj. Na početku je najveći izazov bio objasniti zašto uopće mijenjati uzgojni oblik masline.
„Prva velika misija bila nam je objasniti prijelaz uzgojnog oblika na polikoničnu vazu. Ljudi su trebali prihvatiti zašto bi uopće mijenjali način uzgoja. Danas, nakon dvanaest godina, vidimo da je polikonična vaza postala uobičajen prizor u maslinicima u Istri, a i šire“, pojašnjava Pastrovicchio i dodaje kako danas polaznici tečaja imaju nove potrebe, odnosno kako održavati takav uzgojni oblik i postići veće količine i kvalitetu ploda.
Polikonična vaza
Polikonična vaza pokazala se kao najbolji uzgojni oblik na našem području. Profesionalni rezač maslina Božidar Brščić ističe kako taj uzgojni oblik omogućuje ravnomjernu osvijetljenost svih dijelova krošnje, bolju prozračnost i lakši monitoring plodova.
„Oblik stabla mora biti širi dolje, a uži prema vrhu, kako gornje grane ne bi stvarale sjenu donjima. Tako dobivamo više sunca, kvalitetnije dozrijevanje plodova i lakši pregled cijelog stabla.“
„Polikonična vaza može se formirati na dvije, tri ili više skeletnih grana. Mi najčešće preporučujemo tri, a sve više i duokon, jer takav oblik omogućuje bolju osunčanost, lakšu berbu i manju potrošnju vode. Na taj način maslini zapravo dopuštamo prirodniji rast, jer ona u osnovi teži monokonu“, pojašnjava Erwin Peruško, profesionalni rezač maslina.
Rezidba ovisi o sorti, starosti i kondiciji stabla
Rezidba se uvijek prilagođava stablu. Kondicijski slabija stabla režu se jače kako bi se potaknula regeneracija, dok se snažnija stabla režu umjerenije, pojašnjavaju profesionalni rezači maslina.
Važnu ulogu ima i sortiment. „Sorte poput leccina i buže dobro podnose polikoničnu vazu i lakše se održavaju, dok su neke, poput bjelice, bujnije i zahtijevaju dodatnu pažnju, pa čak i ljetnu rezidbu“, pojašnjava Brščić i upozorava kako treba biti oprezan pri uklanjanju vodopija jer njihovo stalno i pretjerano rezanje potiče njihov novi rast, što može dugoročno oslabiti stablo i smanjiti rodnost.
Bez obzira na starost stabla, kod zdravih maslina ne preporučuje se uklanjanje više od 25 do 30 posto drvne mase u rezidbi, naglašava Peruško. „Formiranje idealnog uzgojnog oblika često traje dvije do tri godine, dok se radikalni zahvati provode isključivo na jako bolesnim stablima. Na zdravima nikada.“
Učenje na terenu i novi edukativni programi
Zbog svih navedenih razlika, rezidba se ne može učiti po jedinstvenom obrascu. Znanje se prenosi izravno u maslinicima, kroz praktičan rad i individualan pristup svakom polazniku. Edukacije se temelje na principima Farm Field Schoola, odnosno učenju kroz stvarne primjere i konkretne probleme s kojima se maslinari susreću u svojim maslinicima.
„Osim tečaja rezidbe, ove se godine program širi i na Akademiju primijenjenog maslinarstva, u sklopu koje će se organizirati praktični tečajevi na terenu. Obradit ćemo sve veće problematike koje se nalaze u maslinarskoj proizvodnji“, ističe Lađarević.
Planira se organizacija tečajeva o samom tlu i agrotehnici, zaštiti od bolesti i štetnika, olakšanoj berbi te ishrani i gnojidbi. Isto tako, organizirat će se i edukacija o cijepljenju maslina, u koju će se uključiti i gostujući predavači iz Dalmacije.
Vidljivi rezultati u maslinicima
Dugogodišnji rad na terenu donio je i konkretne rezultate. Pastrovicchio ističe kako je vrijeme potrebno za rezidbu jednog stabla značajno smanjeno.
„Nekad je za orezati jednu maslinu bilo potrebno pola sata do sat vremena. Danas to iskusni rezači odrade u pet do deset minuta. Nije rijetkost vidjeti stabla s prinosima od 40, 50, 60 pa i više kilograma ploda po stablu, što potvrđuje učinkovitost pravilnog uzgojnog oblika i pristupa rezidbi.“
Rezidba je tek početak
Iako je rezidba prvi i ključni zahvat u maslinarskoj godini, bez pravilne gnojidbe i zaštite neće dati željene rezultate. „Sve agrotehničke mjere međusobno su povezane, od rezidbe, preko ishrane i zaštite do berbe. Polikonična vaza omogućuje kvalitetniju zaštitu i olakšava sve kasnije zahvate, uključujući i samu berbu“, naglašava Pastrovicchio.
Rezidba maslina uskoro počinje, a s njom i prvi konkretni radovi u maslinicima. Upravo se u ovom razdoblju postavljaju temelji za sezonu koja će se razvijati tijekom cijele godine, sve do berbe.
