Dobra vijest za one koji skrbe o zdravlju, one što imaju proizvode kojima je potrebit oprašivač, za muškarce, žene, dicu… zaštićen je istarski, istrski, istrijanski med. To je produkt naših čelic, pčela, čebela. Konačno u hrvatskoj i slovenskoj Istri more poteče med i mlijeko. Medeni! Znan da ti ni sve ćaro pak ću ti ovako „komunicirati“.
Naporima pčelara Poluotoka med kao poseban, u neku ruku jedinstven proizvod, najprije je registriran na državnim razinama Hrvatske i Slovenije. Nakon ispunjavanja europskih kriterija, zahtjev za zaštitu predan je briselskoj administraciji. Oni su dali zeleno svijetlo za „žuto istrijansko zlato“. Sad znamo koji med je najbolji, najjedinstveniji i najskuplji. Ne njurgat Medeni! Ko je ča dobro oni put mora imati svoju cijenu. Imaš čuda cinijih medova, a se domisliš kako je guverner Vujčić reka – Kupujte gdje je jeftinije. Sad ti pohodi velike trgovinske centre traži i kupi jeftinije. Ja ću u naprid kupovati od mojega čelara. On će prodavati med u važi, staklenkami, staklenican na kojih je otisnut znak ne lako stečene zaštite.
Znaš, Slovenci su po čebelarstvu korak naprid. Kod njih je invitan Svjetski dan čebel i čebelarske tradicije. Pazinac Kristijan ki živi na Koparštini bi reka Svjetski dan pčele i pčelarske tradicije. Imaju veće kontrole i zaštite domaćih proizvođača, te jednostavniji plasman na tržište.
Ni mi nismo puno koraka iza njih. U Istri 400 pčelara posjeduje poli 12 tisuća košnica, po košnici ovisno o godini oko 20 kilograma, danas zaštićenog, meda s europskom zaštitom. Naše i čele naših susedi najviše pasu po bagremu, akaciji, kaciji, drači… To je vrlo invazivna stablašica čija je pradomovina Amerika, poli nas je došla kao ukras, pretvorila se u vrlo invazivnu i brzošireću. Mi smo je ukrotili i iskoristili u proizvodnji meda, za bačve, namještaj i palune po brajdah.
Dobra pčelinja paša na zaštićenom području je lipa, kadulja i kostanj, cvijetni i šumski med.
Medeni. Naš zajednički med se može proizvoditi samo na zemljopisnom području slovenske i hrvatske Istre. U Sloveniji to su komuni Kopar, Izola, Piran i Ankaran, poli nas svi tereni do Učke. Priko Učke, Opatija, Lovran, Mošćenička draga i Matulji, otoci Cres Lošinj, Unije, Ilovik, Susak, vele Srakane i mali školji.
Medeni! Uz med zajedničku zaštitu imaju maslinovo ulje, pršut i meso istrijanskega goveda. Najbolje od jako dobrega.
