Može li se budućnost ruralnih područja graditi na lokalnoj baštini, znanju i zajednici? Upravo su o tome raspravljali sudionici završne konferencije projekta REVIVE, održane u Poreču u organizaciji Instituta za poljoprivredu i turizam. Dvodnevni skup okupio je partnere iz sedam mediteranskih zemalja s ciljem pronalaska novih modela održivog razvoja unutarnjih ruralnih područja.
Na završnoj konferenciji Interreg Euro-MED projekta REVIVE raspravljalo se o inovativnim poslovnim modelima koji mogu pomoći razvoju unutarnjih područja Mediterana. Sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske, Grčke, Cipra i Sjeverne Makedonije razmijenili su iskustva i predstavili rezultate projekta koji je tijekom provedbe razvijao rješenja prilagođena specifičnostima pojedinih ruralnih sredina.
Konferenciju su otvorile Jessica Acquavita, zamjenica župana Istarske županije, dr. sc. Kristina Brščić iz Instituta za poljoprivredu i turizam te dr. sc. Eudokia Balamou, predstavnica vodećeg projektnog partnera s Cipra. U svojim obraćanjima istaknule su važnost međunarodne suradnje, ali i potrebu da razvojna rješenja nastaju u suradnji s lokalnim zajednicama koje će ih koristiti.
Nema univerzalnog recepta za razvoj
Jedan od ključnih elemenata projekta bila je metodologija predstavljena kroz rad talijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća. Umjesto jedinstvenog modela primjenjivog u svim sredinama, REVIVE je polazio od posebnosti svakog područja; njegovih ljudi, proizvoda, kulturne i prirodne baštine te razvojnih potencijala.
Tijekom panel rasprava posebno se govorilo o ulozi digitalnih tehnologija u razvoju ruralnih krajeva. Sudionici su istaknuli kako digitalizacija sama po sebi nije dovoljna ako iza nje ne stoje uključeni stanovnici, jasna korist za zajednicu i kontinuirana edukacija. Tehnologija može pomoći promociji lokalnih proizvoda, interpretaciji baštine i povezivanju dionika, no uspjeh ovisi o ljudima koji te promjene provode.
Lokalna zajednica mora biti dio rješenja
Posebnu pozornost privukla je rasprava o mogućnostima prijenosa razvijenih modela u druga područja Mediterana. Predstavnici lokalnih samouprava, razvojnih agencija i institucija složili su se kako ruralne zajednice ne smiju biti samo korisnici gotovih rješenja, već aktivni sudionici njihova stvaranja.
Među sudionicima panela bili su gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, načelnik Općine Oprtalj-Portole Leo Bazjak te predstavnici međunarodnih razvojnih organizacija i europskih projekata. Zaključeno je kako ruralna područja često raspolažu vrijednim resursima, ali im nedostaju vidljivost, kapaciteti i podrška potrebni za njihovo pretvaranje u održive razvojne modele.
Istra kao primjer povezivanja baštine i razvoja
Uz stručni dio programa, sudionici su obišli nekoliko lokacija koje predstavljaju primjere uspješnog povezivanja prirodne i kulturne baštine s turizmom i poduzetništvom.
Prvi dan konferencije zaključen je posjetom vinariji Rossi, koja je predstavljena kao primjer uspješnog povezivanja obiteljske tradicije, kvalitetnih proizvoda i turističke ponude. Posjetili su Centar za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka, obiteljsko gospodarstvo Prodan Tartufi kod Buzeta te Draguć i Kuću fresaka, gdje su se upoznali s mogućnostima suvremene interpretacije istarske baštine.
Nastavak priče nakon završetka projekta
Iako je riječ o završnoj konferenciji, partneri su naglasili kako je već prijavljena transfer faza projekta kojom bi se razvijeni modeli i iskustva prenijeli u nova područja Mediterana. Odluka o nastavku projekta očekuje se do kraja lipnja ove godine.
Završna konferencija pokazala je kako ruralna područja ne treba promatrati kao prostore zaostajanja, već kao mjesta u kojima se kroz suradnju, inovacije i očuvanje lokalnog identiteta mogu stvarati nove razvojne prilike. U tom je kontekstu Istra poslužila kao primjer regije koja uspješno povezuje prirodnu i kulturnu baštinu, poljoprivredu, gastronomiju i turizam u zajedničku razvojnu priču.
