Klimatske promjene, tako se kraće nazivaju svi procesi u svim dijelovima svijeta koji djeluju na čovjekovo okruženje, stalna su pojava. Nisu nastale prije deset, pedeset, pa ni stotinu godina; stalne su u nestalnom svijetu. Sad kad ih prepoznaje baba Jaga, sad ih problematiziramo. A one, klimatske promjene, dio su nas i mi smo duboko u njima i s njima, naše su i o njima moramo skrbiti. Dio smo velika svijeta, goleme „lopte“ s malijardama zadovoljno – nezadovoljnih ljudi.
Za promjene u svijetu i u nas kao dijelu velikoga svijeta mora skrbiti svaki pojedinac, pa i Ti. Još jučer si me uvjeravao kako nema godišnjih doba. Nema ih u tvom i mom vrtu, u našim boškama i sinakošama. Nisu godišnja doba nestala ni jučer ni u godinama prošlim. Nestajale su postupno. Danas me uvjeravaš kako su sušna, vruća, pa i nezdrava ljeta, rezultat ukupnosti promjena od umjetne inteligencije, ratova do gustog avio-prometa iznad naših glava, automobila, romobila i drugih novotarija kojima sebi olakšavamo život, a globalnom svijetu zadajemo teške udarce. Pogledaj vozni park u svom dvorištu, pet sklopljivih limova, žice, željeza, plastike i gume koje nam olakšavaju život, bez kojih se ne može. O automobilima Ti govorim!
Ti pojdeš svako jutro na kafe, žena skoči u jedan od brojnih nehumaniziranih super, super marketa. Mala studira, treba joj automobil, a mali z vituron gre na delo. Ti imaš i traktor, ma traktor, imaš dva mali i veliki, još i kopačicu, imaš i trimer i samohodnu kosačicu na četiri kola. Sve to koristi gorivo. Za sve to najde se šolde magari benzina malo malo pa poskupi. Svakodnevno se potroši milijarde tona naftnih derivata. Ne ispuštaju škodljive plinove Oni, već Ti, Tvoja fameja, Tvoji susedi i naravno Ja. Svi smo Mi dio velikega tržišta naftnih derivata. A nafta je po zagađenosti kaplja u vrlo nečistom moru. O plastici što život znači ću Ti povidivati drugi put. Danas te moran domisliti na zapuštenu kampanju. Niš se ne dela! Ne Ti već Mi svi. Oni koji su prodali urbanizirano zemljište, oni su bogataši bezemljaši, kako oni engleski kralj Ivan Bez Zemlje. Na toj nikad sinakoši, po vrtli je drugi razlog za klimatske promjene; bazeni puni klorirane vode koju turisti vole više nego morsku. Vodeno bogatstvo kraške Istre ogleda se u đardinu kega se svakodnevno zaliva. Prid nikoliko lit je otvorena akumulacija Butoniga zahvaljujući kojoj Istra neće biti žedna. Ma ča vero nikad!?
Ko prodaš je vrag, a ko imaš su vrag i dva. Moraš kampanju tenditi. Ma kemu ja to govorin!? Ti ne tendiš nanke svoju ženu.
Kažimo si istinu za urbanizaciju. Kad se je mlada Država zmrvila na kušćiće, nastalo je više od 500 općina. Tad je počelo manikomijo, ludilo… vuklo se za rukav načelnike i pročelnike, a oni bijahu darežljivi. U mojoj općini pročelnik za to delo se zvaše mister dva eura. I za to ću Ti povidati. Moran, jer ti zagovaraš teritorijalni ustroj od čuda jedinica lokalne samouprave. Ča, sve mora pojti u Zagreb? Decentralizirajmo se! Magari općinama upravljaju tvoji, zapravo, mi upravljamo općinom, gradom i državom. Polak tega nan je kako je.
Još je dobro.
Sljedeći klimatski poremećaj bi nan moga koristiti. Biti će samo jeno godišnje doba, zapravo moći ćemo birati, želimo samo teplo ili samo hladno. Tako će poli nas biti vajka teplo polak turizma, a priko Dragonje u Sloveniji će biti vajka zima i snig.
