Izvor Fontanela, nepresušan izvor pitke vode u dolini Pragrande, tijekom posljednjih desetljeća sustavno je zapostavljan i degradiran. Iako je glavnina izvorske vode danas preusmjerena u kanalizacijski sustav, ovaj mikrolokalitet i dalje predstavlja važno utočište brojnim biljnim i životinjskim vrstama koje uspijevaju opstati unatoč urbanizaciji.

S ciljem sustavnog prikupljanja podataka o biljnim i životinjskim vrstama koje obitavaju na području Fontanele i doline Pragrande, Marinko Babić pokrenuo je na platformi iNaturalist projekt „Živi svijet izvora Fontanela i doline Pragrande“. Riječ je o globalnoj platformi za građansku znanost koja omogućuje evidentiranje i provjeru opažanja biljaka, životinja, gljiva i drugih organizama te njihovo uključivanje u međunarodnu bazu podataka o bioraznolikosti.

Svako opažanje sadrži fotografiju, lokaciju i vrijeme nalaza, a identifikaciju potvrđuje zajednica stručnjaka i zaljubljenika u prirodu. Kada se više korisnika složi oko određivanja vrste, opažanje dobiva status „Research Grade“ te može postati dio globalno dostupnih baza podataka koje koriste znanstvenici, institucije i organizacije za zaštitu prirode. Upravo zato podaci prikupljeni na području Fontanele predstavljaju važan argument za buduću zaštitu i revitalizaciju ovog vrijednog prirodnog prostora.

Do sada je na području Pragrande evidentirano 128 vrsta s istraživačkom ocjenom (Research Grade), među kojima je 37 vrsta ptica. Posebno je značajno što su zabilježene čak 24 strogo zaštićene vrste, uključujući malu bijelu čaplju, euroazijsku zlatnu vugu, zelenu žunu, mišara, slavuja i daursku lastavicu. Na popisu se još nalaze siva muharica, žutarica, kos, bijela pastirica, velika sjenica, lastavica pokućarka, smeđoglavi batić, crvendać, crnokapa grmuša, plavetna sjenica, zelendur, češljugar, batokljun, veliki djetlić, obični zviždak, šumski zviždak, grmuša pjenica i crnoglava grmuša.
Podaci prikupljeni kroz projekt potvrđuju da se unatoč dugogodišnjim zahvatima i promjenama prostora na području Fontanele i dalje očuvao vrijedan ekosustav koji zaslužuje veću pozornost stručne i šire javnosti.

Ovaj jedinstveni ekološki resurs u samom središtu Pule svakako zaslužuje zaštitu i revitalizaciju – povratak u prirodno stanje (rewilding). Među mogućim smjerovima buduće revitalizacije spominju se vraćanje izvorske vode u prirodno korito, uklanjanje dijela postojećih betonskih struktura radi obnove prirodnih meandara te uređenje pristupačnih šetnica koje bi građanima omogućile upoznavanje prirodnih vrijednosti lokaliteta bez narušavanja osjetljivog staništa.














