Morski vranac, poznat i pod nazivom gnjurac, kormoran ili morovran, u Republici Hrvatskoj strogo je zaštićena vrsta, a njegova sredozemna podvrsta (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) ugrožena je na europskoj razini i prioritetna je za zaštitu. Smatra se da se na području Hrvatske gnijezdi jedna od najvećih populacija na Mediteranu, približno 2000 parova, što nas obvezuje na njihovu trajnu i učinkovitu zaštitu.
Krajem veljače na području Nacionalnog parka Brijuni provedeno je terensko istraživanje morskih vranaca u suradnji s ornitolozima iz Udruga BIOM. Aktivnost se provela u sklopu projekta „Mali otoci za očuvanje bioraznolikosti“, koji se financira iz PK.3.7.05 „Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000“, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027.
U sklopu terenskog rada provedeno je prebrojavanje gnijezdeće populacije morskog vranca (Gulosus aristotelis desmarestii) te evidentiranje aktivnih gnijezda na ukupno 11 nenastanjenih otoka unutar Nacionalnog parka. Odsutnost stalnog ljudskog prisustva na tim otocima omogućuje morskim vrancima gniježđenje uz minimalno izravno uznemiravanje.
Morski vranac zaštićena vrsta
Brijunsko otočje dio je područja ekološke mreže Natura 2000 – Akvatorij zapadne obale Istre – namijenjenog očuvanju ptica, u kojem je morski vranac jedna od ciljnih vrsta zaštite. Istraživanja i aktivnosti očuvanja provode se na razini cijelog akvatorija, u suradnji triju javnih ustanova: Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Javna ustanova Natura Histrica i Javna ustanova Kamenjak.
Morski vranac morska je ptica od visokog značaja za očuvanje, uvrštena u Dodatak i Direktive o pticama (2009/147/EZ), te se smatra važnim pokazateljem zdravstvenog stanja obalnih i morskih ekosustava.
Morski vranac je morska ptica koja se isključivo hrani ribom koju lovi roneći. Zaron može trajati nekoliko minuta, a zabilježeni su zaroni do dubine od 60 metara! Najčešće se gnijezdi u kolonijama koje se nalaze na malim otočićima i hridima bez kopnenih grabežljivaca. Morski vranac se gnijezdi po cijelom Jadranu, a najbrojniji je na njegovom sjevernom dijelu, posebice u istarskom akvatoriju te na području zadarskog arhipelaga.
Kako smo doznali od Driesa Engelena, voditelja Programa za očuvanje ptica u Udruzi BIOM,
kao i sve morske ptice, morski vranci imaju važnu ulogu u ciklusu hranjivih tvari na otocima gdje se gnijezde. Potragom za hranom na moru i polaganjem izmeta na otocima oni donose hranjive tvari s mora na te male nenastanjene otoke, time pružajući hranu za druge vrste koje tamo žive.
„Morski vranci su zaštićeni jer se suočavaju s višestrukim prijetnjama, kako na kopnu tako i na moru. Budući da su dugovječna vrsta, treba im nekoliko godina da dosegnu spolnu zrelost, što znači da jedinke moraju preživjeti nekoliko godina prije nego što mogu donositi svoje potomke na svijet“, pojašnjava Engelen.
Dodaje kako morski vranci koji se gnijezde na Mediteranu pripadaju zasebnoj podvrsti (Gulosis aristotelis desmarestii), a Hrvatska je jedno od najvećih uporišta ove podvrste obuhvaćajući oko 20 posto regionalne populacije.
Aktivnosti provedene na Brijunima
Tijekom obilazaka na Brijunima postavljene su kamere na odabrana gnijezda, što će omogućiti praćenje uspješnosti gniježđenja i bilježenje potencijalnih prijetnji. Prstenovanje ptica te postavljanje GPS uređaja za praćenje njihova kretanja i ronjenja planirano je početkom proljeća. Cilj je utvrditi glavna hranilišta, udaljenosti koje prelaze od gnijezdećih kolonija te bolje razumjeti njihove prostorne potrebe. Budući da ptice ne poznaju administrativne granice, ovakvi podaci dodatno naglašavaju važnost suradnje i provedbe mjera zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini.
Na terenu su uočeni i negativni utjecaji okolišnih pritisaka. Na pojedinim lokacijama, osobito onima izloženima jakom udaru valova, more donosi veće količine morskog otpada. Zabilježeno je prisustvo plastičnih mrežica i drugih oblika otpada unutar gnijezda, što predstavlja potencijalnu opasnost za odrasle ptice i mlade.
Velika ugroza za morske vrance
Kako kaže Enelgen, jedna od najvećih prijetnji ovoj vrsti je slučajni ulov u ribolovnim alatima (primjerice mrežama) dok su u potrazi za hranom, ali također i gutanje morskog otpada kao i prisutnost morskog otpada te unesenih štakora u njihovim gnijezdećim kolonijama. „Tijekom našeg monitoringa na Brijunima opazili smo mnogo smeća na njihovim gnijezdećim kolonijama, također ugrađenog u njihova gnijezda. Znakovi prisutnosti štakora također su pronađeni na svim otocima. Za nekoliko tjedana vratit ćemo se na otoke da utvrdimo uspješnost gniježđenja u ovoj sezoni i da pomoću praćenja satelitskim odašiljačima istražimo njihove navike u potrazi za hranom“, napomenuo je.
Projektom su predviđene i aktivnosti očuvanja na moru, uključujući uklanjanje odbačenog ribolovnog alata iz podmorja, u koji se ptice tijekom potrage za hranom mogu zaplesti i stradati. Također će se pratiti učinkovitost zaštite kroz istraživanje priobalnih zajednica riba, koje služe kao pokazatelj stanja ekosustava i dostupnosti hrane za morske ptice.
Planirano je i unaprjeđenje nadzora na moru, što je ključno za očuvanje ribljeg fonda, vrsta poput morskog vranca koje o njemu izravno ovise te za očuvanje ukupne ravnoteže morskog ekosustava.
Istraživanje na terenu pratile su biologinje Javne ustanove Martina Hervat i Ana Markić, čime se osigurava kontinuirano praćenje stanja prirode i prikupljanje podataka važnih za planiranje budućih mjera zaštite.
