Uputili smo se u Liku kako bi saznali više o divljim zvjerima u Hrvatskoj. Naša postaja bila je Kuterevo, mjesto nedaleko Otočca gdje se nalazi utočište medvjeda. Prvi medvjedi stigli su ondje još 2002. godine, a danas se skrbi o njih devet. Radi se o medvjedima koji se iz raznih razloga ne mogu vratiti u svoje prirodno stanište.
Slavko Mesić iz Utočišta rekao nam je kako su im na samom početku osnutka Utočišta dolazili medvjedi koji su postali siročad, mladi medvjedi, a kasnije su počeli stizati i oni iz cirkusa i zooloških vrtova.
„Jednostavno smo nalazili medvjede u prirodi koji su prilazili ljudima, selima i to im je bila jedina šansa da prežive, da dođu kod nas u utočište. Inače takvi medvjedi budu proglašeni nepodobnima i mora ih se odstraniti“, pojašnjava Mesić.
Brojni izazovi
Po nekim procjenama u Hrvatskoj ima od 600 do 1200 medvjeda, tako da im se svake godine rađa tristotinjak, a od toga možda preživi pola. „Tako je najveća smrtnost medvjeda u prvoj godini života, a ljudi baš i ne razmišljaju, naime, kad se susretnu s medvjedima, uzimaju ih kao kućne ljubimce, pokušaju ih hraniti. Zatim kad oni malo odrastu, napuštaju ih tako da su nam onda ti medvjedi problematični jer nisu naučeni na život u prirodi. Stoga prilaze ljudima, selima i traže hranu. Naime, naviknuti su na ljudske mirise i zvukove te ih povezuju sa izvorom hrane“, pojašnjava Mesić.
Zbog toga mladunci koji su u Kuterevu umjetno othranjeni od najranije mladosti više ne mogu biti pušteni u prirodu. No ove životinje mogu indirektno doprinijeti očuvanju životinja u divljini i to podizanjem razine javne svijesti i edukacijom.
Sastavni dio programa u Kuterevu je edukacija posjetitelja, odnosno njihovo zbližavanje s divljinom i medvjeđom karizmom.
Imitacija života u prirodi
Utočište za medvjede nije zoološki vrt već mjesto gdje se medvjedima želi osigurati život najbliži onom u prirodi. Ulaznice se ne naplaćuju, a Utočište se u potpunosti se financira iz donacija. „Nastambe” medvjeda su velike, zelene i u prilikom brige za njih, u potpunosti se imitiraju prirodni uvjeti. Hrana im se ne servira, već se daje tako da se baci po tlu kako bi se oko nje morali potruditi.
Pomoć sa svih strana
„Imamo jednu staklenku u koju se može staviti donacija. Primamo i donacije koje nam daju ljudi iz daleka, imamo u Njemačkoj jedan naš tim koji skuplja za nas hranu, a u Francuskoj imamo jednu ekipu koja nam pomaže. Njeni su članovi bili ovdje volonteri i vratili su se u svoje zemlje i tamo osnovali udrugu te prikupljaju hranu, novac te nam to donose ovdje“, ispričao nam je Mesić dodavši kako ne žele naplaćivati ulaznice iz vrlo specifičnog razloga.
Ako bi to činili, onda bi ljudi mogli zahtijevati da vide svakog medvjeda, a s obzirom na to da je riječ o utočištu medvjeda, nemaju sve ograde kako bi ih ljudi promatrali sa svih strana, nego samo jedan dio ograde koji je za posjetitelje.
Tako medvjedi smješteni ondje mogu imati svoju privatnost i povući se kad to žele da ih ljudi ne vide. Medvjedi ponekad ne žele biti viđeni, jednostavno žele svoju intimu pa se povuku u svoj brlog ili u grmlje.
Velik broj volontera i posjetitelja
2005. godine uspostavljena je i Volonterska postaja s ciljem potpore projektu i razvoju lokalne zajednice. U posljednjih nekoliko godina Utočište za mlade medvjede Kuterevo ugostilo je u prosjeku 15 volonterskih grupa, više od 50 individualnih volontera te više od 20 tisuća posjetitelja.
Utočište za mlade medvjede moguće je posjetiti tijekom proljeća, ljeta i jeseni, a zimi ih se ne uznemirava. Preporučuju se posjete tijekom ranog prijepodneva ili kasnog popodneva, posebno tijekom ljetnih dana. Utočište nikada nije zatvoreno, te se može posjetiti od jutra do mraka, a najbolje nakon 9 sati ujutro, pa do 19 sati. želite li se educirati, pomoći i izbliza vidjeti ove fascinantne životinje, predlažemo da se uputite u Kuterevo – nas je posjet oduševio i zauvijek promijenio viđenje medvjeda.
