Početkom godine Udruga pčelara Pula organizirala je pčelarsku školu koju je pohađao 31 pčelar od kojih su se neki prvi put susreli s pčelarstvom.
Nastavu, koja se sastojala od općeg i specijaliziranog dijela, realiziralo je Učilište Apis iz Velike Gorice, a Pčelarsku školu je financijski potpomogla i Istarska županija preko svog Odjela za poljoprivredu.
„U općem dijelu se učilo o građi pčele, anatomiji i biologiji pčele, a u specijaliziranome o tehnologiji pčelarenja, pčelinjim bolestima te različitim vrijednim proizvodima koje nam pčela daje. Polaznici su uglavnom bili s područja južne Istre te nekolicina iz Poreča“, rekao nam je predsjednik Udruge pčelara Pula dr.sc. Nediljko Landeka.
Nakon teoretskog dijela polaznici su nastavili praktičnu edukaciju u novoosnovanom gradskom pčelinjaku koji se nalazi u okviru Društvenog vrta Gregovica, a tijekom ljeta pribavili i svoje prve košnice. Kako kaže Landeka, pčelarska sezona je na području južne Istre bila dosta loša zbog dugotrajne suše. Ipak zadnjih mjesec dana, uz lijepo i toplo vrijeme pčele su uspjele prikupiti nektar od bršljana i od njega proizvesti poseban bršljanov med.
„To je bila prilika da naši polaznici obave i svoje prvo vrcanje meda, a sam postupak vrcanja organizirali smo u prostoru Udruge s alatima koje smo nabavili kroz projekt pomoći mladim pčelarima realiziranim s Gradom Pula. Tako naša udruga regrutira nove mlade članove za ovo lijepo i plemenito zanimanje što nam daje nadu da će pčelarstvo opstati na Puljštini unatoč klimatskim nedaćama kojima svjedočimo“, izjavio je Landeka.
Ugroza pčela
Naime, klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Najvažnija su to bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Pčele su zaslužne za većinu bioraznolikosti na našem planetu, a 70 posto hrane koju koristimo nastaje upravo njenim oprašivanjem.
U Hrvatskoj danas brojimo 443 tisuće registriranih pčelinjih zajednica, a s onima koje nisu evidentirane brojka dolazi do oko 500 tisuća. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko osam do deset tisuća tona meda. U Istri se brojka kreće od 12 do 13 tisuća pčelinjih zajednica s kojima radi oko 420 pčelara.
Važnost pčela
Mnogi od lijekova, i konvencionalni i alternativni, potječu od oprašenih biljaka. Iako je sektor pčelarstva malen, iznimno je važan za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. U Europskoj uniji svake godine oko 600.000 pčelara i pčela iz 17 milijuna košnica proizvedu oko 250.000 tona meda.
Širom svijeta postoji 20.000 vrsta pčela, a oko 250.000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30 posto, tako da bi bez njih mnoge vrste voća i povrća postale deficitarne i skupe.
Jasno je stoga zašto je pčelarska škola važna i zbog čega je bitno da se što više ljudi educira i bavi tim doista plemenitim zanimanjem.
