Otpad u moru predstavlja jednu od najbrže rastućih prijetnji prirodi s negativnim posljedicama prema gospodarstvu i okolišu. Plastični otpad, zbog svoje dugovječnosti, posebno ugrožava morski svijet, okoliš i ljudsko zdravlje.
Kako bi se osvijestila važnost ovog problema i predstavile strategije njegova rješavanja, u Puli je održana radionica Podizanje svijesti o problemima otpada u zaštićenim i Natura 2000 područjima u sklopu europskog projekta WASTEREDUCE.
Projekt koji povezuje znanost, praksu i građane
Kako pojašnjava Barbara Sladonja s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, projekt WASTEREDUCE nastao je iz potrebe da se pronađu konkretne metode upravljanja otpadom u osjetljivim prirodnim područjima. Osmišljen je unutar Instituta, a okuplja partnere iz Istre, Dalmacije i Italije, uključujući institucije poput Nature Histrice, Istarske županije, udruge Sunce iz Splita te četiri talijanske organizacije.
Projekt traje 30 mjeseci i odvija se u tri faze: izrada teorijske podloge i strategija, primjena na terenu te aktivnosti usmjerene na edukaciju i osvješćivanje javnosti. Pilot područja uključuju zapadnu obalu Istre s dolinom rijeke Raše, plažu Sakarun na Dugom otoku i talijansku dolinu rijeke Brente.
Projekt WASTEREDUCE usmjeren je na poboljšanje strategija gospodarenja otpadom u zaštićenim područjima te osmišljavanje inovativnih rješenja za smanjenje zagađenja.
Kako ističe Sandro Dujmović iz Nature Histrice, upravo su zaštićena područja najosjetljivija na onečišćenje. Njihova ustanova će, uz pomoć Ronilačkog saveza Istarske županije, organizirati akcije čišćenja podmorja, plogging utrke (kombinaciju trčanja i skupljanja otpada), kao i istraživanja te razvoj metoda za rano otkrivanje zagađenja mora.
U Dalmaciji, na Sakarunu, udruga Sunce provoditi će praćenje otpada satelitskim snimkama te video nadzorom, kako bi se analizirala mjesta najveće akumulacije otpada. Kako navodi njihova predstavnica Dalka Zanki, projekt uključuje i edukaciju škola i lokalnog stanovništva, kao i postavljanje infrastrukture koja omogućava dugoročno rješavanje problema otpada.
Voditeljica projekta, Barbara Sladonja naglasila je kako je osim teoretske podloge i praktičnih aktivnosti, u projektu je jako važna popularizacija ove teme. Puno je aktivnosti usmjereno na podizanje svijesti i edukaciji građana kroz razne aktivnosti kao što su info dani, eko dani, te povezanost gastro ponude i ekoloških tema.
Sustavno praćenje – ključ za djelovanje
Dr. Mirta Smodlaka Tanković iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković naglasila je važnost sustavnog praćenja morskog otpada koje Hrvatska provodi od 2018. godine. Rezultati pokazuju prisutnost otpada u svim komponentama morskog okoliša – od plaža i morskog dna do mikroplastike u organizmima. Iako je stanje Sjevernog Jadrana relativno stabilno zbog zatvorenosti mora, primjećuje se trend porasta otpada, posebice zbog ljudske aktivnosti.
Zahvaljujući toj morskoj strategiji Republika Hrvatska ima obavezu sustavnog praćenja Jadrana, što nama stvarno puno pomaže ne samo kao znanstvenicima, nego naravno i u političkom smislu kako bi se mogle donijeti potrebne mjerei. Morski otpad je samo jedan dio toga. Postoji 11 deskriptora gdje znanstvenici Republike Hrvatske istražuju – od bioraznolikosti do invazivnih vrsta. Bez morske strategije bi definitivno puno manje znali o Jadranu, kazala je Smodlaka Tanković.
Primjeri dobre prakse: Krk i robotika
Jedan od zanimljivijih primjera na radionici predstavio je Dejan Kosić iz udruge Obala naših unuka s Krka. Njihov istraživački projekt koristi robote s umjetnom inteligencijom za automatsko prikupljanje otpada s plaža. Nakon obrade, taj otpad se koristi za izradu korisnih predmeta poput sunčanih naočala, čime se zatvara krug i otpad vraća u cirkularnu ekonomiju.
Glavni cilj našeg projekta bio je vratiti već degradiranu plastiku – onu koju su more i sunce već oštetili – natrag u cirkularnu ekonomiju. Krenuli smo s istraživanjem kako bismo utvrdili koje vrste plastike najčešće nalazimo na plažama, a potom smo nastojali od tih materijala izraditi korisne proizvode. Jedan od rezultata su, primjerice, sunčane naočale koje smo izradili upravo od takvog recikliranog otpada i koje smo danas predstavili, kazao je Kosić.
Edukacija kao temelj promjene
Svi sudionici naglasili su da je edukacija i podizanje svijesti građana ključno za uspjeh projekta. Kako kaže Sladonja, mnoge aktivnosti imaju upravo taj cilj – od info dana i ekoloških radionica do povezivanja gastronomije s ekološkim temama. Najveća vrijednost projekta je to što ljude potiče na promišljanje. Svaka plastična vrećica koju ne uzmemo, svaki čep koji ne završimo u moru, važan je korak, poručio je Dujmović.
Projekt WASTEREDUCE pokazuje kako suradnja znanstvenika, institucija i građana može dovesti do konkretnih rješenja. U konačnici, promjena počinje od pojedinca – svaki komad plastike manje u moru je korak bliže čišćem Jadranu.
