Matija Vlačić Ilirik jedan je od najpoznatijih Labinjana i Istrijana, burnog i potresnog života. Kao gorljivi sljedbenik Martina Luthera, bio je jedan od najznačajnijih, najutjecajnijih i najborbenijih protagonista Reformacije, a izložbom postavljenom u Galeriji C8 obilježava se 505. obljetnica njegova rođenja te 450. obljetnica njegove smrti.
Protestantska reformacija, kojoj se Vlačić pridružio u njezinim formativnim godinama, pojavila se kao duboki izazov autoritetu Katoličke crkve u ranom 16. stoljeću. Počela je s Martinom Lutherom i njegovih devedeset i pet godina 1517., objavljenim u Wittenbergu, kritizirajući prodaju indulgencije, odnosno oprosta grijeha i zagovarajući oprost samo vjerom (sola fide), autoritet Pisma (sola scriptura) nad papinskom tradicijom i koje će promijeniti tijek europske i svjetske kršćanske, političke, kulturne i gospodarske povijesti. Lutherove, i kasnije, Vlačićeve ideje eksplozivno su se širile zahvaljujući tiskarskom stroju Johannesa Gutenberga, i najvećem procvatu europskog tiskarstva kada su tiskarske radionice omogućile širenje pismenosti, brži protok informacija, objavljivanje tiskanih izdanja na narodnim jezicima, razvoj tržišta. Vlačićevi tekstovi nastajali su u toj mreži tiskarskih radionica koje su bile više od tehničkih radionica: povezivale su autore, zbirke i knjižare, sponzore i razdavače.
Njegove životne postaje bile su Venecija, Basel, Tübingen, Wittenberg, Magdeburg, Jena, Regensburg, Antwerpen, Strasbourg i Frankfurt na Majni.
Kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar Vlačić Ilirik jedan je od najplodnijih protestantskih pisaca, s više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.
Izložba o velikanu
Izložbu otvorenu 21. studenog 2025. godine u organizaciji Arheološkog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’Istria, Gradske knjižnice i čitaonice Pula te Sveučilišne knjižnice u Puli možete razgledati do 1. ožujka 2026. godine. Autorice izložbe su Nadia Bužleta, Katarina Marić i Katarina Zenzerović, dok dizajn postava izložbe te grafičko oblikovanje letka i pozivnice potpisuje Vjeran Juhas.
Prilikom otvorenja, Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre rekao je kako mu je drago da su u prezentaciji tako značajnog Istrijana sudjelovale četiri institucije: „Pokazuje se da institucije kojima su različiti osnivači – Grad, Županija i Država, mogu odlično surađivati na prezentaciji naše povijesne i kulturne baštine“.
Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre smatra značajnim postavljanje ove izložbe zbog sjećanja na velikog i značajnog Istrijana iz 16. stoljeća koji je bio među tri najveće ideološke religiozne borbe toga razdoblja i na tom putu punom stranputica proslavio Labin i Istru.
Ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Puli, Ivan Kraljević rekao je kako Sveučilišna knjižnica ima jako bogatu flacijanu, zbirku djela Mateja Vlačića i lirika i djela o njemu: „Radi se o djelima iz 16. stoljeća, imamo 28 naslova koje je napisao Vlačić, imamo dvije polemike protiv Vlačića, imamo pet djela gdje je on napisao ili predgovor, ili je bio izdavač, ili su knjige o njemu, a 13 knjiga smo naslijedili zajedno sa Bibliotecom Provincale 1949. godine“.
Nadia Bužleta bila je u dvostrukoj ulozi te se okupljenima obratila kao ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula i autorica izložbe.
„Ove obljetnice su zaista bile jedna odlična prilika i povod da organiziramo izložbu i da se prisjetimo jednog od velikana i značajnog znanstvenika, teologa, povjesničara, erudita koji je rođen u Istri. Nadam se da će ovakvih projekata, koji doprinose očuvanju i razumijevanju našeg kulturnog naslijeđa, biti sve više“.
Kratak i buran život
Kao autorica izložbe iznijela je podatak da je Matija Vlačić Ilirik živio svega 55 godina.
„Svih 55 godina bile su stvaranja, stvaralaštva, pisanja, podučavanja, putovanja, seljenja, zaista nam je bilo teško sažeti cijeli taj njegov pusti rad kroz jedan ovakav vid izložbe“, napomenula je.
Međutim, nastojali su dati jedan pregled najvažnijih aspekata njegovog djelovanja i doprinosa njegova rada. „Onaj dio na koji sam se ja najviše fokusirala kao autorica izložbe je tiskarstvo, to je nekako moje područje i mogu reći da je onaj najvrjedniji dio i ono što danas možemo vidjeti, upravo što je nastalo u njegovo doba – knjige koje su ovdje danas izložene, koje su iz fundusa naših ustanova koje su u ovom projektu“, rekla je te naglasila da su te knjige nastale upravo u vrijeme procvata europskog tiskarstva, u 16. stoljeću i da osim što predstavljaju i Vlačićeva dijela, predstavljaju i veliku umjetničku vrijednost u smislu povijesne knjige.
Bužleta je pomenula je i važnost tiskarstva upravo u njegovo vrijeme, pojavu prvih knjiga sredinom 15. stoljeća: „Kako je razvoj u to vrijeme išao sporije, moram naglasiti da je upravo pojava tiskanih knjiga, omogućila širenje novih ideja, a upravo su protestanti, a i među njima Vlačić, iskoristili tu mogućnost za afirmaciju svojih političkih ideja“.
Vlačić je za svog života napisao oko 200 knjiga, pamfleta, političkih i vjerskih polemičkih spisa, a njegova tri najznačajnija kapitalna i enciklopedijska djela izložena su u Galeriji C8:
Povijest crkve u 13 svezaka tzv. Magdeburgske centurije, Ključ Svetog pisma i Povijest crkve.
Žrtva za pravu stvar
Katarina Marić, jedna od autorica izložbe, rekla je kako su radeći na izložbi došli su do zaključka da iako je Vlačić stekao svoje puno obrazovanje daleko od Istre, ipak je dugo u sebi nosio dio našeg mentaliteta: „Možda je ta njegova radikalnost koja će i žrtvovati sve ono što je imao, proizašla iz nekakve istarske tvrdokornosti i ustrajnosti na pravoj stvari. Svako doba ima potrebu da ima ovakve osobnosti, ovakve ljude – ljude koji imaju potrebu da se žrtvuju za pravu stvar“.
Katarina Zenzerović, također autorica, zahvalila je svima koji su pomogli u realizaciji izložbe, na suradnji naglasivši kako su time Matiju Vlačića Ilirika vratili kući, u njegov zavičaj. Naime, on je Istru napustio sa samo 16 godina otišavši u Veneciju na školovanje, a vratio se samo jednom u dobi od 43 godine.
Paola Orlić, u ime Grada i Odjela za kulturu i civilno društvo, rekla je kako je iznimno bitno nakon 505 godina prisjetiti se čovjeka koji je doista misaono izmijenio povijest i civilizaciju Europe čije ime dugo i daleko odzvanja.
Vladimir Torbica pročelnik županijskog odjela za kulturu rekao je da je prokletstvo velikih ljudi što svi misle da znaju nešto njima, a nije tako. Zato ističe važnost ovakvih izložbi.
„Svako toliko moramo se podsjetiti da postoje veliki ljudi koji imaju velike misli i stav te karakter. U današnje vrijeme to je više nego ikad potrebno jer danas nije jednostavno biti drugačiji, a Matija je svojim djelovanjem to pokazao. To je suština njegovog djelovanja: on je imao stav, karakter, znao je što želi i to je platio. Pročitajte neka njegova djela i vidjet ćete kolika je velika ličnost bio i zašto ga se moramo prisjećati“.
