Sveučilišna knjižnica u Puli obilježila je 50. obljetnicu povratka građe Mornaričke knjižnice u Pulu. Radi se o jednoj od najvrjednijih zbirki pomorske i znanstvene baštine na Mediteranu.
U sklopu programa 13.listopada u Domu hrvatskih branitelja održana su predavanja povjesničara Igora Šaponje koji je gimnazijalcima govorio o Puli u doba Austro-Ugarske i voditelja Sveučilišne knjižnice u Puli Ivana Kraljevića od kojega su doznali više o povratku građe u pulsku Mornaričku knjižnicu prije 50 godina.
Potom je organiziran posjet vrijednoj knjižnici koja je inače otvorena za sve, a danas je najviše koriste znanstvenici, studenti povijesti i oni koji žele pronaći svoje pretke.
Spomenik kulture
Mornarička knjižnica osnovana je 1802. godine u Veneciji, a u Pulu je preseljena šezdesetih godina 19. stoljeća, u vrijeme kad Pula postaje glavna ratna luka austrijske Ratne mornarice. Bila je jedna od najvećih i najvažnijih na Mediteranu i nastala je kao centralno mjesto za čuvanje knjiga i časopisa koja je služila austrougarskoj mornarici. Okupljala je stručnu građu koja se tiče pomorstva i znanosti primjenjive u pomorstvu: matematike, hidrografije, geografija…Njezina bogata zbirka obuhvaća više od 20 tisuća svezaka iz područja pomorstva, prirodnih i tehničkih znanosti te rijetka izdanja od 16. do 19. stoljeća.
Knjižnica ima i vrlo važan društveno humanistički dio u svom fondu i to se može uočiti u djelu koji je izdvojen u izložbi, a uz stručnu literaturu tu ima leksikona, enciklopedija, putopisa, antropoloških, rječnika… Najveći dio fonda na njemačkom jeziku, no ima tu i jezika i zemalja vezanih s pomorstvom poput engleskog, francuskog, ruskog, portugalskog, danskog… Kulturalna raznovrsnost koju je austrougarska monarhija njegovala vidi se i u pismima na kojima su pisane neke od knjiga iz fonda: sanskrt, arapski…
Najstarija knjiga knjižničnog fonda je iz 16. stoljeća, ona je vrijedna pa se original čuva izvan same knjižnice, a u knjižnici je izložena samo njezina naslovnica. Knjiga potječe iz 1585. godine i sadrži vojne govore. Najmlađa knjiga iz fonda je iz 1917. godine.
Povratak u Pulu
Nakon što je tijekom 20. stoljeća više puta seljena, veći dio knjižnog fonda je 1. kolovoza 1975. godine vraćen Puli kao dar Republike Austrije, a preuzimanje i povrat građe organizirao je tadašnji ravnatelj Naučne biblioteke u Puli Miho Debeljuh. Ovim činom Pula je povratila važan dio svojega kulturnog i znanstvenog identiteta. Dio fonda koji je ostao u Austriji, oko 11.000 svezaka, zajedno s inventarnim knjigama čuva se u knjižnici Austrijskog državnog arhiva u Beču.
Knjižnica je bila važna u stručnom i znanstvenom smislu, a s vremenom je gubila svoju znanstvenu aktualnost, ali je dobivala na povijesnom i bibliofilskom značaju stoga je 1992. postala kulturno dobro Republike Hrvatske.
Naime, osim što okuplja rijetku i vrijednu građu, udovoljava i kriteriju obuhvatnosti što se tiče pomorske znanosti ali i građe koju obuhvaća i koja je s raznih strana svijeta – fond prije svega prezentira brigu za znanje, brigu za znanstveni napredak i brigu za upoznavanje svijeta. To se vidi po knjigama koje su skupljene i kupljene sa raznih strana svijeta i progovaraju o raznim temama.
Prema riječima Kraljevića Mornarička knjižnica u Puli nije tek zbirka knjiga, već vrijedan kulturno-znanstveni i povijesni spomenik, koji svjedoči o bogatoj pomorskoj i vojnoj prošlosti ovoga grada i cijele regije. „Danas ovaj fond ima važnost, s jedne strane kao vrijedan povijesni izvor za proučavanje pomorske baštine te znanstvenih dostignuća 19. i početka 20. stoljeća, a s druge kao kulturno blago grada Pule i cijele Hrvatske. Upravo zbog toga Mornarička knjižnica zaslužuje da se njezina vrijednost prepozna, očuva i učini dostupnom javnosti i budućim generacijama“, zaključuje.
