Proljetno je vrijeme idealno za šetnje prirodom i istraživanje Istre i nekih od njenih brojnih staza poput one Svetog Šimuna koju svakako vrijedi obići. Ona će vas dovesti do impozantnog slapa Sopot itekako vrijednog divljenja.
Kružna staza Svetog Šimuna počinje u Gračišću, mjestu koje također mami na istraživanje, a s obzirom na to da je kružna upravo ondje i završava. Duga je 8,9 km i nosi oznaku 701, a iako se navodi da je mogu proći i oni s lošijom kondicijom, za spuštanje i uspinjanje izazovnim terenom ipak je potrebna nešto bolja fizička forma ili pak dosta dobra volja.
Naime, staza se nalazi na području poznatom kao Siva Istra, nazvanom po sivom glinastom tlu koje i ondje prevladava i nerijetko je vrlo sklisko, a uz to i strmo.
Teren je građen od vodonepropusnih flišnih stijena, vrlo podložnih eroziji, zbog čega je oblikovan karakterističan reljef – pobrđe, riječne doline i mnogobrojne jaruge.
Filmska kulisa
Staza započinje u Gračišću, ispod velikog stabla ladonje i fotopointa te se blago spušta do crkvice svetog Šimuna. Pješačenje započinje nizbrdicom uz stotinjak metara udaljenu ruševnu crkvicu. Crkvica se nalazi na brdašcu i djeluje vrlo filmično i mistično zbog svoje oronulosti.
Riječ je o crkvici sv. Šimuna iz 14. ili 15. stoljeća, obnovljene 2005., a prije toga i 1902. kako piše na nadvratniku ulaznih vrata.
Od ostataka crkvice svetog Šimuna pruža se pogled na gotovo cijelo područje kojim staza prolazi – netaknuta priroda i pitoreskna sela pratit će vas cijelim putem.
Zaštićeni krajolik
Staza u cijelosti prolazi područjem koje je početkom sedamdesetih godina proglašeno zaštićenim krajolikom. Različitost podloge – lapora i vapnenca – dovela je do fenomena neobično razvedenog reljefa, gdje su u laporima formirane potočne doline, dok čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice koji dominiraju krajolikom. Sklad postojećih poljoprivrednih površina s autohtonom šumskom vegetacijom dopunjen je brojnim kulturno-povijesnim spomenicima sa sveprisutnim motivima tipične arhitekture ovoga kraja.
Slijedi pola sata hoda oštrijom nizbrdicom, krajem koji je u proljeće bogat šparogama, ali moguće je naletjeti i na zmije stoga pozivamo na oprez.
U selu Žlepčari prelazi se manji most u malom selu nekadašnjih mlinara. Tri ovdašnja mlina danas su u ruševinama. Staza dalje nastavlja uz korito potoka koji se početkom 19. stoljeća u austrijskim dokumentima naziva Zabod. Ovaj je naziv zacijelo nastao iz imena Sopot, imena slapa do kojeg se stiže nakon petnaestak minuta hoda od Žlepčara. Kod starog mosta potok se sunovraćuje u Sopot, jedan od najljepših istarskih slapova.
Staza dalje vodi dolinom do označenog skretanja gdje nastavlja uz potok i vodi ravno do starog mosta i vodopada Sopot, atraktivnog prirodnog fenomena.
Slap Sopot
Slap Sopot jedan je od najljepših slapova Istre. Visok je 25 metara a formiran je na mjestu gdje se potok prelijeva preko ruba litice, tvoreći u podnožju tirkizno jezerce.
Kako se može doznati s info ploče, slap se prvi put spominje 1325. godine u Istarskom razvodu pod imenom „Spot“ što znači huk, odnosno zvuk vode koja pada u dubinu.
Iznad spala nalazi se višestoljetni kameni most koji je u prošlosti bio glavna poveznica okolnih sela s Pićnom. Zovu ga Napoleonov most. Kroz povijest, most je često stradavao zbog poplava i jakih voda, ali su ga mještani uvijek obnavljali.
Prošle godine, 2025. most je temeljito obnovljen kako bi ponovo bio funkcionalan i siguran, a zadržao je i svoj izvorni, autentični izgled.
Posebna atrakcija ovog prostora su ogoline – dijelovi terena bez ili s vrlo malo biljnog pokrova – koje je moguće vidjeti i u okolici slapa.
Cijelo to područje odiše nekim minulim vremenima i podsjeća nas na staru Istru bogate povijesti. Ne čudi stoga što se na tom mjestu izletnici najviše zadržavaju – uživaju u pogledu na slap, šetnji preko mosta, spuštanju do podnožja slapa ili pak branju šparuga.
Do Sopota se može doći i automobilom ako želite vidjeti slap i uživati u šumu vode, bez šetnje cijelom stazom. Stiže se do sela Floričići ili Lovrići odakle vas tek kratka šetnja dijeli od slapa.
Nastavak istraživanja staze
Nakon kraćeg odmora uz Sopot u nastavku vas očekuje uspon prema Škrbanskom brigu. Uzbrdicom, laganim hodom, za nešto manje od pola sata stići ćete u Lovriće, a odande do crkve sv. Stjepana na mjesnom groblju, kraj koje je 15 metara visok zvonik.
Nakon odmora bit ćete spremniji na 40-tak minuta duge uzbrdice hrptom brda pod kojim se sunovraćuju duboki laporni usjeci. Te su naslage, milijunske starosti, sastavljene od pjeskovitih lapora sa slojevima vapnenačkih sedimenata. Putem svakako zastanite i uživajte u neobičnom krajoliku.
Brdo koje se pred vama uzdiže na zapadu, sa svojih 469 metara nadmorske visine najviše je u tom kraju, a osim zbog svoje visine vrijedi ga istaći i zbog imena. To je Perunčevac ili Perunkovac. Ovo brdo naziv duguje staroslavenskom bogu sunca, groma, pravde, žetve i rata Perunu.
Staza će vas makadamskom cestom koja se pruža istočnom padinom Perunčevca, dovesti do kapelice posvećene sv. Obitelji, pred samim Gračišćem. To je još jedno prekrasno mjesto za uživanje u pitoresknom okolišu ali i za predah. Naime, iako se navodi da je riječ o laganoj šetnji, ona je zbog velike uzbrdice sve samo ne laka.
Po dolasku u selo Lovrići naići ćete na crkvu Sv. Stjepana sa zvonikom, oko koje se nalazi groblje, udaljena je deset minuta, a crkva svete Marije Magdalene 25 minuta hoda od sela Lovrići.
Brdo na kome se nalazi crkva sv. Marije Magdalene prekrasan je vidikovac, a od nje staza nastavlja prema dvadeset minuta udaljenom brdu Pišćietak, u čijem se podnožju nalazi izvor koji, kažu mještani, nikad ne presušuje.
Odavde vas čeka još 30 minuta hoda kroz prirodu, asfaltiranom cesticom pa skretanje lijevo na makadamski put, a u Gračišće se vraćate opet na glavnu cestu, kod stare kapelice, stotinjak metara dalje od mjesta na kojem je staza započela.
Nakon šetnje koja, uz pauze, može trajati znatno više od tri sata kako se navodi u njenom opisu, itekako će vam dobro doći okrepa u jednoj od obližnjih konoba ili OPG-ova.
