Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin zajedno s Muzejom grada Pazina organizirala je tečaj glagoljice koji se održao u prostorima Muzeja od 23. do 26. rujna 2024.

U projektu je sudjelovalo 16 učenika Osnovne Škole Vladimira Nazora Pazin. Tečaj je vodio mr. sc. Damir Kremenić, dipl. etnolog i muzikolog, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Kornić, Krk, dugogodišnji voditelj Ljetne škole glagoljice na otoku Krku koja se održava od 1993. godine, a iz koje su se razvile nove škole u Punatu, Vrhu, Bogovićima, Omišlju i Vrbniku.
Projekt za poticanje učenja glagoljice
Projekt „Slova naša gori gredu – tečaj glagoljice za mlade žakniće“ osmišljen je i bit će realiziran u kontekstu i ususret obilježavanju 700. obljetnice Istarskog razvoda, pravnog dokumenta koji je datiran godinom 1325., kojim se utvrđuju granice između feudalnih gospodara i seoskih općina a koji je pisan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.

Njegovi su ciljevi učenje glagoljice i o glagoljici od začetaka i prve pojave do suvremenog vremena i konteksta, razvoj svijesti o važnosti glagoljice u opismenjavanju i komunikaciji nekad te u smislu kulturne baštine i očuvanja iste danas, osvještavanje lokalne zajednice, s naglaskom na djecu osnovnoškolskog uzrasta, o važnosti očuvanja lokalne kulturno povijesne baštine s naglaskom na glagoljičku baštinu i tradiciju središnje Istre.
Poticanje suradničkih odnosa i okruženja udruga koje djeluju u kulturi Grada Pazina i Pazinštine, ustanova koje baštine i prezentiraju baštinu središnje Istre te vanjskih suradnika koji se bave prezentacijom i očuvanjem materijalne i nematerijalne kulturne baštine,
Upoznavanje šire lokalne zajednice s djelovanjem Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin s ciljem senzibilizacije javnosti i poticanja na učlanjenje i aktivno sudjelovanje,
Aktivnosti tečaja
Nakon uvodnog predavanja djeca su učila što je glagoljica, kada se javlja, prvi zapisi, važnost u opismenjavanju, važnost u suvremenom vremenu.

Upoznali su se potom s glagoljicom u fundusu Muzeja Grada Pazina te prikazom Zbirke kamenih spomenika s naglaskom na Supetarski ulomak (12. stoljeće), kratka usporedba drugih sličnih (vremenski, prostorno) nalaza i fragmenata na području središnje Istre ili općenito regije.
Uslijedila je radionica učenja pisanja glagoljicom i čitanja glagoljičkih tekstova: učenje abecede, brojevnih vrijednosti pojedinih slova, pisanja svezica, skraćenica i svezićenica… U konačnici, djeca su učila čitati glagoljičke tekstove.
Učenje novog pisma
Od voditelja tečaja, Damira Kremenića doznali smo što za djecu znači učenje glagoljice: „Djeca nauče novo pismo, koje ih inače okružuje i uz koje žive. Više nisu nepismeni u susretu s glagoljskim pojavama, nastalima od 11. stoljeća (Plominski natpis) do 21. stoljeća (suveniri, reklame, natpisi). Ponosni su što mogu pročitati glagoljske natpise. Svojim znanjem podižu razinu kulture života u svojim gradovima“.
Kako kaže, njihove reakcije su odlične, postavljaju pitanja, razmišljaju gdje ima glagoljice, uče unaprijed, traže informacije. „Drugog dana tečaja naučili su mala slova, svezice su pročitali u času, pišu zadaće i završne radove. Ukratko, ide im odlično“, rekao nam je.

Kremenić smatra da glagoljica nikad nije bila zaboravljena, a dokaz tome su Aleja glagoljaša, Park glagoljice i Stoza Svetog Petra u Gabonjinu, Bašćanska staza glagoljice, mozaici u crkvici Svetoga Dunata, reklame, logotipi, natpisi po crkvama i na grobovima i uniformama vatrogasaca, kaležu Pape Ivana Pavla drugog u Omišlju.
„Sada već djeca prvih polaznika, koji su učili glagoljicu prije 31 godinu, dolaze na škole glagoljice. Budućnost je osigurana“, dodaje te zaključuje:
„Mislim da otkrivanjem svijeta glagoljice i širenjem glagoljske pismenosti osiguravamo budući život ove posebne hrvatske pojave i u Istri, gdje je ima u tisućama natpisa i grafita“.