Kako bi podigli svijest o važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine naše zemlje, članovi novoosnovane udruge „Petra“ djeluju na području istraživanja, zaštite i promicanju kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske. Uz to sudjeluju i na međunarodnim konferencijama, organiziraju radionice te javna predavanja.
O njihovom smo radu razgovarali s predsjednicom Udruge, dr. sc. Katarina Šprem koja je diplomirala arheologiju na Sveučilištu u Zagrebu 2016. godine. Kao doktorandica Hrvatske zaklade za znanost djelovala je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje je 2022. obranila doktorsku disertaciju na temu eksploatacije prirodnog kamena u Istri u prapovijesnom i antičkom razdoblju. Danas se arheologijom bavi u slobodno vrijeme te je aktivna u Udruzi.
„Nakon što sam doktorirala 2022. godine na temu geoarheologije prijavljivala sam se na mnoge natječaje u svojoj struci. No, kako nisam uspijevala dobiti posao, a znala sam da želim ostati u Istri i nastaviti istraživanja, barem u slobodno vrijeme, pa sam tražila posao u svojoj primarnoj struci, a to je farmaceutski tehničar. Posljednje četiri godine radila sam kao farmaceutski tehničar, a sad sam svojim izborom ponovo nezaposlena i posvećena udruzi i našim aktivnostima. Trenutno čekamo rezultate za naš prvi projekt koji smo prijavili zajedno s obrtom NavArchos pri Ministarstvu kulture i medija. Želja nam je nastaviti istraživati kamenolom Monte del Veškovo u Općini Vrsar te ga kvalitetno dokumentirati“, ispričala nam je Šprem.
Želja i volja za istraživanjem
Udrugu „Petra“ sačinjavaju stručnjaci iz različitih polja: od forenzike, kemije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije do arheologije – svi okupljeni sa željom istraživanja kulturne i prirodne baštine naše zemlje. Kako nam kaže Šprem, neki od njih rade u struci, dok drugi ne, pa im je istraživanje kulturne baštine svedeno na slobodno vrijeme: „Imamo i nekoliko studenata povijesti i arheologije. No, svi mi volimo to što radimo, imamo puno želje i volje za time“.
Prvu radionicu održavaju ove subote, 28. veljače, u Centru za mlade Pula u suradnji s Hrvatskim geološkim društvom, za djecu od 5. do 8. razreda. Šprem je najavila da će radionica biti na temu geologije pa će djeca moći vidjeti razne vrste stijena, fosile, minerale pod mikroskopom i naučiti o geološkoj starosti Zemlje.
Između ostalog, članovi Udruge nastavili su s istraživanjem antičkih kamenoloma na području istarskog poluotoka, na otoku Frašker i u brijunskom arhipelagu, a i sudjelovali su u istraživanju nalazišta Barbariga.
„Kako mi je tema doktorskog rada bila rimski kamenolomi, nastavila sam ih istraživati i poslije obrane. Poznanica mi je dojavila da je na otoku Frašker pronašla neke zanimljivosti pa sam se s njom uputila da ih pregledam i dokumentiram. Riječ je o otočiću na kojem su svakako vadili kamen u rimsko vrijeme, no on je loše kvalitete pa eksploatacijska polja nisu bila velika. Osim pravilnih kamenih blokova dokumentirali smo i okrugle blokove koji su vjerojatno služili kao mlinovi za tiještenje maslina. S druge strane, brijunsko otočje, pogotovo Veli i Mali Brijun, istraživali smo jer smo htjeli potvrditi vezu njihovih kamenoloma s obližnjim nalazištem Barbariga“, rekla nam je.
Na brijunskom otočju je, uz pomoć kolege Damira Pocrnića, dokumentirala tragove oruđa koji pričaju o višestoljetnoj eksploataciji kamena, pa tako i o rimskom vremenu. „Rezultate petrografske analize uzoraka uzetih s Velog Brijuna predstavili smo na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu krajem studenog prošle godine, a znanstveni rad je trenutno u izradi“, dodaje.
Pregledom i dokumentiranjem antičkih kamenoloma na području Istarskog poluotoka žele izraditi prvu bazu podataka antičkih kamenoloma, s podacima o smještaju, vrsti i geološkoj starosti stijene koja se eksploatirala kao i mogućnostima prijevoza i najbližim antičkim vilama, a sve kako bi bolje razumjeli ekonomiju mineralnih sirovina tijekom antičkog razdoblja.
Istraživanje nalazišta Barbariga
Poznato nalazište Barbariga istražuje Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli zajedno s američkim kolegama iz Joukowsky Institute for Archaeology and the Ancient World Sveučilišta Brown s kojima su se, igrom slučaja, povezali članovi „Petre“, a iz čega se razvila plodna suradnja.
„Barbariga je istraživana još sredinom prošlog stoljeća, no nije bilo adekvatno dokumentirana. Stoga je prva godina istraživanja bila fokusirana na čišćenje nalazišta od vegetacije i detaljno dokumentiranje zatečenog stanja. Tek je prošle godine otvorena nova sonda gdje bismo mogli dobiti neka nova saznanja o samom kompleksu za preradu maslina. Svakako je riječ o jednom od većih kompleksa za dobivanje maslinovog ulja iz rimskog vremena na ovom području“, kaže Šprem.
Petrografske analize uzoraka s nalazišta Barbariga također su predstavili na međunarodnoj konferenciji u Ljubljani, u rujnu prošle godine, a znanstveni rad je u izradi. „Pretpostavljamo da su kamen na nalazište dovodili s područja brijunskog arhipelaga, a petrografske analize to donekle i potvrđuju. Veselimo se istraživanjima koja nam dolaze ove godine!“, istaknula je.
Velik interes za arheološke teme
Šprem je sredinom veljače u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici održala predavanje na temu „Čovjek i kamen: suživot kroz prapovijest i antiku“.
Istarski poluotok bogat je kvalitetnim vapnencem jurske, kredne i paleogenske starosti što su prepoznali već prapovijesni ljudi gradeći od njega svoje zidine i kuće. Tijekom 3. stoljeća prapovijesni su stanovnici Istre došli u dodir s Rimom zbog svog gusarenja. Nakon što je Rim ovladao poluotokom, istarski se kamen počeo vaditi sustavno i organizirano. Danas diljem poluotoka prepoznajemo nekoliko desetaka kamenoloma koji su bili aktivni u rimsko vrijeme o čemu nam svjedoče karakteristični tragovi alata rimskih kamenoklesara, a najpoznatiji od njih je Cave Romane u Vinkuranu.
„Istarski kamen kvalitetna je sirovina što su prepoznali i Rimljani kada su zavladali poluotokom. Riječ je o dijelu kulturne, ali i prirodne baštine koju moramo cijeniti kako bi se sačuvala. Ona nam govori o tome da je kamenoklesarska baština Istre višestoljetna. Na kraju krajeva, svi znamo za tvrtku Kamen-Pazin koja i danas eksploatira prirodno bogatstvo poluotoka“, rekla nam je Šprem.
Predavanje je prošlo odlično, skupilo se desetak ljudi koji su poslije predavanja imali puno pitanja pa se povela živa rasprava koja je trajala dvadesetak minuta: „To mi je dokazalo da postoji interes javnosti za teme iz kulturne baštine, povijesti i arheologije – jedno od pitanja poslije predavanja bilo je kada će biti sljedeće. Tako da već sad sa svojim kolegama planiram sljedeće predavanje, kako bih istarskoj javnosti predstavila njihovu baštinu i naša istraživanja“.
