„One su hodile, one su nosile“, stihovi su istarskog pjesnika Drage Gervaisa koji možda najbolje opisuju vidljive i nevidljive žene različitih sudbina i tragova u istarskoj povijesti do kraja 20. stoljeća.
Brojne istaknute žene Istre dale su doprinos kulturi, znanosti, umjetnosti, glazbi, gospodarskom i političkom životu i one su itekako vrijedne spomena, iako su brojne heroine, na žalost, zaboravljene.
Dr. sc. Alida Perkov u svom je predavanju povodom Dana žena u Čitaonici kluba umirovljenika u Puli obuhvatila sva lica žena kroz vrijeme: od maglovitih prikaza žena u legendama i antičkim zapisima, žena koje je sudbina indirektno povezala s Istrom, žena koje su vidljivost izborile kao pripadnice socioloških, političkih i ekonomskih grupa, do žena koje su se svojim nastupom, hrabrošću ili uspjehom izdvojile i ostavile osobni pečat u vremenu.
Istrijanke pripadnice grupe
Prema riječima dr. sc. Perkov, neke od znamenitih žena Istre bile su iscjeliteljice.
„Draga Slava iz okolice Rovinja 1330. godine dobila je pravo od mletačkog Velikog vijeća da liječi reumatske i očne bolesti. Primalje kao ženski zanat spominju se i u najstarijoj istarskoj matičnoj knjizi krštenih iz Labina pa se tako Dona Bartola spominje kao liječnica, kirurg i primalja“, ispričala je.
Spomenula je i rovinjske tabacchine koje su bile djelatnice pogona za obradu duhana koji je u Rovinju otvoren 1872. godine. Na prvi natječaj za posao javilo se 700 žena. Prve dvije tabacchine upisane u matičnu knjigu TDR-a bile su Maria Longo i Maria Devescovi.
„S početkom dvadesetog stoljeća Istranke su krenule u otvaranje malih obrta, najprije krojačkih radnji i trgovina. Razvijala se samosvijest o potrebi financijskog osamostaljivanja“, kaže dr. sc. Perkov.
Neke su bile mlikarice ili su šivale, neke su bile proizvođačice čipki ili pak proizvodile vaze, okvire za slike, pa čak i vino iako je to bio primarno muški posao. Najčešće su se vinarstvom bavile žene koje su posao naslijedile od oca ili pokojnog muža.
„Ada Šestan iz Pazina proizvodila je predmete od metala, odjeću i rublje šivale su Ida Demai iz Pule i Elisa Rovere iz Umaga, a Ana Riossa iz Rovinja radila je umjetničke slike. Neke od prvih proizvođačica vina bile su Maria Percovich iz Svetvinčenta, Maria Cergna iz Bala“, navela je.
Grupe zaposlenica između dva svjetska rata
Do masovnog zapošljavanja ženske radne snage došlo je zbog toga što su poslodavci za njih trebali izdvojiti manje plaće nego za muškarce, iako je i danas razlika u plaći žena za isti posao
Ženska vještina fine motorike prstiju utjecala je na otvaranje tvornice ribljih konzervi u Banjolama – „Societa’ anonima Angelo Parodi“ koja je zapošljavala tristotinjak osoba, uglavnom žena, koje su nazivali „sardelline“.
U nešto manjem opsegu tvornica ribljih konzervi „Igino Mazzolas“ s pogonom u Ližnjanu također je između dva rata zapošljavala većinom žensku radnu snagu. Pretežita ženska radna snaga zapošljavala se i u tvornicama ribljih konzervi u Rovinju, Fažani, Novigradu i na Susku.
Tvornica duhana Pula bila je najveća investicija u radno intenzivnu djelatnost između dva svjetska rata. Naime, „Manifattura Tabacchi Pola“ je ekonomski osnaživala žene, njih oko 1000. Uz to se razvijala i socijalna infrastruktura – korporativni vrtić!
„Toga i danas nedostaje i itekako bi ženama olakšalo povratak na posao nakon rođenja djeteta, a zamislite onda kako je to u ono doba bilo motivirajuće za žene da se zaposle i financijski osamostale“, istaknula je dr. sc. Perkov.
Antifašistička fronta žena
Iznad sela Rašpora 23. i 24. srpnja 1944. godine održana je Prva oblasna konferencija na kojoj je izabran i Oblasni odbor za Istru. Kao zasebna organizacija ukinuta je 1953. godine, a zamijenio ju je Savez ženskih društava.
Ustavom FNRJ 1. siječnja 1946. čl. 24. bila je zagarantirana rodna, politička i poslovna ravnopravnost žena. Žene su počele preuzimati odgovorne društvene i političke funkcije.
Nevia Zakinja iz Istre je na plenumu Saveza ženskih društava 1958. godine predstavila koju bitku žene vode s drugovima iz sindikata i odbora SSRN-a protiv zatvaranja jaslica zbog nedostatka novaca.
„Stvara se nova kategorija menedžmenta; direktorice, ravnateljice, predsjednice radničkog savjeta… Žene se poslovno udružuju, a početkom 21. stoljeća u Istri se osniva udruga poduzetnica BPW, prvi hrvatski klub Pula za poslovno informiranje, poslovno educiranje i poslovno lobiranje. Sličnu ulogu ima udruga KRUG pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Pula“, ispričala je.
